„Dok je mirna tišina svime vladala, i noć brzim tijekom stigla do sredine puta svog, sišla je Tvoja svemoguća Riječ s nebesa, Gospodine, s kraljevskih prijestolja.“
Ove riječi iz Knjige mudrosti objašnjavaju zašto je badnja noć toliko važna za sve kršćane. U njoj se događa ono najvažnije – rođenje Isusa Krista. Evanđelje po Luki govori nam da se Isus rodio noću nakon što je anđeo javio sretnu vijest pastirima. Crkva i svi vjernici te noći odlaze na misno slavlje – polnoćku. Adventsko iščekivanje i priprema dolaze do svog vrhunca u Badnjoj noći kad se Isus rađa u kući, obitelji i u srcu svakog vjernika.
Sveti Augustin naglasio je kako je prije svega potrebno pustiti Isusa u svoje srce kako bi blagdan Božića bio potpun: „Da se Isus i tisuću puta rodi u Betlehemu, a u tebi ne, za tebe to ne bi imalo koristi.“
Simboli Božića
Badnjak je dan kad vjernici prikazuju sliku Isusa Krista u slami, jaslicama, u okićenom boru, mirisima jela i veselju te Ga slave i povezuju se s njim na načine svojstvene svakom čovjeku. Prema tradiciji, božićno drvce uvijek se ukrašavalo svijećama ili šarenim lampicama što je simboliziralo nadu i svjetlost kao znak života. Isto tako, svjetlost se očitava i u adventskom vijencu koji sadrži četiri svijeće – znak su iščekivanja Kristova dolaska na svijet.
Papa Benedikt u božićnim drvcima, keksima ili darovima vidi poveznice s Biblijom. Bez obzira kako gledali na božićne pripreme, Papa je povukao zanimljivu poveznicu s darivanjem. Naime, Isus Krist darovao se cijelom svijetu na dan Božića i samim time nastaje i simbolika poklanjanja. Kićenje božićne jelke povezuje se s obnavljanjem stabla iz rajskog vrta koje je obnovljeno u vrtu Kalvarije. S božićnim kolačićima povlači simbol zemlje u kojoj teku med i mlijeko i koju je darovao Mesija svojim dolaskom. Još jedan od simbola je i slama, simbol Isusova rođenja u štalici.
Vjernici i danas unose slamu u kuću, svatko prema svojim običajima i željama. Prema tradiciji, unošenje slame u domaćinstvo smatralo bi se početkom proslave blagdana Božića. Isto tako, zanimljiv je i običaj spavanja na slami u Badnjoj noći koji se u nekim obiteljima održao i danas.
Božić je vrijeme mira, zajedništva i optimizma te potiče u čovjeku ono najljepše – solidarnost i toleranciju prema drugome. Najljepše što možemo učiniti dijeliti je s onima koji imaju manje ili nedovoljno, razveseliti drugoga ili učiniti nešto lijepo za samoga sebe. Samim time učinit ćemo i zajednicu ljepšim mjestom za život.
Blagoslovljena Badnja noć svima koji ju slave!
Više priča
Staze spremne za Martinje: Kutjevački planinari na djelu
[NAJAVA] Martinje u Kutjevu: Uživajte u vinskoj tradiciji i veselju
Graševina i Kutjevo na dalekim gostovanjima, Ovčare na domaćem terenu dočekuju Lipu