Ledena berba kutjevačkog vinogorja obećavajuća

Kažu da je ledena berba vrhunac rada vinara, a produkt takve berbe je nektar kojega se mora probati. Ledeno vino dobiveno kroz takve berbe mora biti ubrano pri temperaturi od najmanje minus 7 Celzijevih stupnjeva i prerađeno je u smrznutom stanju, a mošt ledenog vina sadrži najmanje 127° Oechsla. Ovakva berba je iznimno zahtjevna jer se grožđe mora brati u smrznutom stanju pa su kulise ovakve berbe doista fantastične jer su vinogradi redovito prekriveni bijelim pokrivačem, a smežurane bobice traže puno strpljivosti i pažnje u samoj berbi.

Redovito se beru samo najbolji grozdovi s prosušenim bobicama, a u nekim slučajevima ne bere se cijeli grozd već samo bobice dok se ostatak bobica ostavlja na trsu dok ne postigne svoju određenu kakvoću. Takva berba iziskuje preciznost i strpljivost, a može trajati i tjednima. S obzirom na delikatnost branja i pripreme predikatnih vina ona se najčešće pakiraju u male boce zapremnine od 0,375 l, cijene su puno veće od uobičajenih vinskih prerađevina pa neke koštaju kao suho zlato. Sorte od kojih se najčešće proizvode predikati su: graševina, traminac, sivi pinot, furmit, sauvignon, semillon…

Pošto ovakav način proizvodnje vina zahtjeva puno truda i određen rizik rijetki se vinari odlučuju na taj korak, a u tome svakako prednjači naš vinski gigant Kutjevo dd, a u ovu kalendarsku godinu s ledenom berbom je ušao i Branko Mihalj.

“Uzimajući u obzir kvalitetu, zdravlje grožđa te potencijal vinogradarskog položaja Hrnjevac odlučili smo se na rizik iščekivanja ledene berbe koji se u konačnici isplatio. Ne očekujemo znatnu količinu, no za ovu kategoriju količina je potpuno irelevantna, bit je njezina kvaliteta. Naime grožđe namjenjeno ledenom vinu vrhunske je kvalitete, a nadamo se kako će kao i ostala naša vina pobrati niz priznanja po cijelom svijetu. Berba nije nimalo jednostavna zbog niskih temperatura i uvjeta u kojima se obavlja, a sama proizvodnja se i dalje odvija na tradicionalan način. Bitno je da bobice u smrznutom stanju dođu na preradu koja se također odvija na niskim temperaturama, a mošt mora sadržavati najmanje 127° OECHSLA (količina šećera u moštu). Mošt je prilično gust, poput meda, a prolazi samo jako koncentrirani sok koji sadrži velike količine šećera, najgušći koncentrat mošta, nakon čega počinje veliko umijeće fermentacije toga koncentrata na isključivo prirodan način, a predstavlja dugotrajan postupak koji traje i do šest mjeseci, te još bar godina dana vrenja tog vina kako bi ono postiglo svoje najbolje karakteristike. Sam proces proizvodnje je dugotrajan i riskantan što ledene berbe čini uistinu posebnim, aromatičnim vinima jantarne boje koje ljubitelje vina iznenađuje intenzitetom boje i mirisa. Zadovoljni smo što se proizvodnjom i kvalitetom ledenih vina svrstavamo u red svjetski relevantnih vinskih regija. Dovoljno je napomenuti kako su Nijemci i Kanađani od proizvodnje predikatnih odnosno ledenih vina napravili brend, a na nama je da vlastitim vinima pokažemo svu raskoš kutjevačkog vinogorja” – riječi su glavnog enologa Kutjeva dd Ivana Marinclina..

“Mošt će nam biti iscijeđen za otprilike tri dana, a poslije toga ide na samostalno vrenje, nema nikakvih dodataka kod njega. U početku ga zaštitimo sumporom i za mjesec dana će biti vino. Nikad ga ne pretačem i držim ga na talogu sve do stavljanja u bocu. Taj talog je hrana za vino. Korona nam je napravila velikog zla, ali to nam može biti i opomena. Rekao sam i ponovio sadašnjem ministru financija da nam posebno sada može pomoći. EU ima neke svoje posebne zakone po kojima moramo dozvoliti uvoz vina, ali sada se granice zatvaraju i mi to trebamo napraviti i spriječiti da nam krš bude na policama. Ljudi piju i dalje, a možda čak i više“ – uz dozu humora je u prilogu Poljoprivredne TV rekao Branko Mihalj.

Foto SS YouTube