„Dok je mirna tišina svime vladala, i noć brzim tijekom stigla do sredine puta svog, sišla je Tvoja svemoguća Riječ s nebesa, Gospodine, s kraljevskih prijestolja.“
Ove riječi iz Knjige mudrosti objašnjavaju zašto je badnja noć toliko važna za sve kršćane. U njoj se događa ono najvažnije – rođenje Isusa Krista. Evanđelje po Luki govori nam da se Isus rodio noću nakon što je anđeo javio sretnu vijest pastirima. Crkva i svi vjernici te noći odlaze na misno slavlje – polnoćku. Adventsko iščekivanje i priprema dolaze do svog vrhunca u Badnjoj noći kad se Isus rađa u kući, obitelji i u srcu svakog vjernika.
Sveti Augustin naglasio je kako je prije svega potrebno pustiti Isusa u svoje srce kako bi blagdan Božića bio potpun: „Da se Isus i tisuću puta rodi u Betlehemu, a u tebi ne, za tebe to ne bi imalo koristi.“
Simboli Božića
Badnjak je dan kad vjernici prikazuju sliku Isusa Krista u slami, jaslicama, u okićenom boru, mirisima jela i veselju te Ga slave i povezuju se s njim na načine svojstvene svakom čovjeku. Prema tradiciji, božićno drvce uvijek se ukrašavalo svijećama ili šarenim lampicama što je simboliziralo nadu i svjetlost kao znak života. Isto tako, svjetlost se očitava i u adventskom vijencu koji sadrži četiri svijeće – znak su iščekivanja Kristova dolaska na svijet.
Papa Benedikt u božićnim drvcima, keksima ili darovima vidi poveznice s Biblijom. Bez obzira kako gledali na božićne pripreme, Papa je povukao zanimljivu poveznicu s darivanjem. Naime, Isus Krist darovao se cijelom svijetu na dan Božića i samim time nastaje i simbolika poklanjanja. Kićenje božićne jelke povezuje se s obnavljanjem stabla iz rajskog vrta koje je obnovljeno u vrtu Kalvarije. S božićnim kolačićima povlači simbol zemlje u kojoj teku med i mlijeko i koju je darovao Mesija svojim dolaskom. Još jedan od simbola je i slama, simbol Isusova rođenja u štalici.
Vjernici i danas unose slamu u kuću, svatko prema svojim običajima i željama. Prema tradiciji, unošenje slame u domaćinstvo smatralo bi se početkom proslave blagdana Božića. Isto tako, zanimljiv je i običaj spavanja na slami u Badnjoj noći koji se u nekim obiteljima održao i danas.

Božić je vrijeme mira, zajedništva i optimizma te potiče u čovjeku ono najljepše – solidarnost i toleranciju prema drugome. Najljepše što možemo učiniti dijeliti je s onima koji imaju manje ili nedovoljno, razveseliti drugoga ili učiniti nešto lijepo za samoga sebe. Samim time učinit ćemo i zajednicu ljepšim mjestom za život.
Blagoslovljena Badnja noć svima koji ju slave!

Više priča
Grad Kutjevo objavio javni natječaj za prodaju nekretnina
ININ Zeleni pojas 2026.
Otvorene prijave za ARIA 2026: Kad ravnopravnost pokreće novu generaciju