26. lipnja 2022.

Kutjevački.hr

INFORMATIVNI PORTAL GRADA KUTJEVA

Danas je međunarodni Dan planina

Godine 2003. Opća skupština UN-a odredila je 11. prosinca Međunarodnim danom planina. Imajući na umu presudnu ulogu planina u održavanju ekosustava i njihovu osjetljivost na klimatske promjene, cilj obilježavanja ovog međunarodnog dana je podizanje svijesti o važnosti planina, a o ulozi i važnosti planina posebno je bitno educirati djecu i mlade, kao „aktivne agente promjene i buduće vođe sutrašnjice“.

Planine čine jednu četvrtinu svjetskoga krajolika, glavni su izvor svjetske opskrbe pitkom vodom i drugim resursima, značajna su središta bioraznolikosti, georaznolikosti i krajobrazne raznolikosti te dom rijetkim biljnim i životinjskim vrstama. Najčešće se uzvišenje iznad 500 m visine naziva planinom, a ispod 500 m brijegom (iako te granice variraju). U Hrvatskoj tako područja visine iznad 500 m nadmorske visine zauzimaju oko 21 % ukupne površine, a najviše planine su Dinara, Biokovo i Velebit.

Većina hrvatskih planina pripada Dinarskom planinskom sustavu koji se proteže od Slovenije do Albanije. Planine Dinarida građene su pretežno od vapnenca i karakterizira ih krški reljef dok su planine u unutrašnjosti (bivši otoci Panonskog mora) nešto niže, šumovitije, po postanku starije i općenito pristupačnije. Planinska su područja većinom rijetko naseljena no s druge strane bogatstvom prirodne baštine, raznolikošću nadzemnih i podzemnih reljefnih oblika, ljepotom krajobraza su iznimno privlačna za posjećivanje i rekreaciju.

Zbog navedenih vrijednosti i potrebe da se iste očuvaju, mnoga su planinska područja zaštićena određenom kategorijom zaštite. U Hrvatskoj se tako među planinskim područjima kao pretežno planinska izdvajaju strogi rezervati prirode Hajdučki i Rožanski kukovi te Bijele i Samarske stijene, nacionalni parkovi Risnjak, Sjeverni Velebit, Plitvička jezera, Krka i Paklenica, parkovi prirode Papuk, Učka, Velebit, Biokovo, Medvednica, Papuk i Žumberak-Samoborsko gorje te brojna druga zaštićena područja u kategorijama posebnog rezervata, spomenika prirode i značajnog krajobraza.

Brojne hrvatske strogo zaštićene vrste i endemi svoje stanište pronalaze upravo u planinama, među ostalim vuk, ris, medvjed, sova jastrebača, velebitska degenija, biokovsko zvonce, gospina papučica itd. Više o Međunarodnom danu planina, ključnim porukama i aktivnostima obilježavanja ovog datuma možete pronaći na mrežnoj stranici UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu – FAO. U Hrvatskoj se inače  Međunarodni dan planina obilježava brojnim izložbama, predavanjima, organiziranim izletima i planinarskim pohodima, a nosioci organizacije događanja su muzeji, zaštićena područja, udruge i planinarska društva. Ove godine zbog koronavirusa neće biti značajnijeg obilježavanja no u okviru dozvoljenih mjera ipak će se prisjetiti ovoga dana pa tako i u našem HPD Vidim gdje se u nedjelju planira šetnja do Roginog kamena, polazak je u 9 sati s gradskog trga u Kutjevu.