Tradicija ili modernizacija – svadbene prakse i običaji na prostoru Požeško-slavonske županije

Ideja za ovom temom proizašla je iz istraživanja za moj diplomski rad te se neki rezultati i zaključci oslanjaju isključivo na vlastito istraživanje.

Promjene u društvu su stalne te svojim djelovanjem utječu na sve aspekte društva pa tako i na svadbene prakse. Promjena u jednom elementu društvenog sustava može utjecati na promjene u društvenom sustavu u cijelosti te su upravo kulturalni elementi najveći generatori promjene društvenih obrazaca. Isto tako, brojni sociolozi smatraju kako je obitelj osnova društva, a samim time na važnosti u hrvatskom društvu dobiva i čin svadbe, odnosno sklapanja braka.

Promjene svadbenih obrazaca

Požeško-slavonska županija prednjači na nacionalnoj razini po broju sklopljenih brakova na tisuću stanovnika što ju dodatno čini sociološki interesantnim područjem za istraživanje: „Najvećom stopom sklopljenih brakova u 2018. mogu se pohvaliti Požeško-slavonska i Brodsko-posavska županija (6,1), a slijedi ih Vukovarsko-srijemska županija (5,9). Najmanju stopu sklopljenih brakova imala je Istarska županija (3,8)” (Državni zavod za statistiku).

Kako bismo lakše shvatili promjene u našoj županiji potrebno je napraviti i usporedbu popisa stanovništva iz 2001. i 2011. prema određenim parametrima: prostor pogođen ratnim zbivanjima i iseljavanjem, povećani broj razvoda, vidljiva podjela i razlika u broju zaposlenih prema spolu, porast u broju obrazovanog stanovništva, neznatno smanjenje u broju udanih i oženjenih.

Razvojem novih vrijednosti dolazi do napuštanja i dijela tradicije ili do promjene upotrebe iste te tradicije: „Sami svadbeni običaji tijekom vremena su se mijenjali i reducirali, a neki i nestajali. I sami možemo primijetiti unazad samo 10, a pogotovo 20 i više godina, kako su se u svadbene ceremonije uveli neki noviteti koji ne pripadaju hrvatskoj tradiciji. Neki reducirani običaji koji su preživjeli do današnjih dana i ljudi ih smatraju starim običajima zapravo su bile novije tradicije nastale početkom ili tijekom prvih desetljeća 20. stoljeća, kao na primjer ples s mladenkom“ (Radio Vallis Aurea).

Svadbena slavlja na području naše županije – nekad i danas

Svadbena slavlja na području Požeško-slavonske županije, ali i Slavonije općenito izrazito su kompleksnog karaktera. Svadbe su u prošlosti na ovim prostorima bile još kompleksnije te su se sastojale od niza običaja koje je trebalo ispoštovati, a samo svadbeno slavlje trajalo je danima.

Danas se vide brojne promjene u organizaciji svadbenog slavlja, ali isto tako i značajan udio poštivanja tradicije i običaja. Ponekad dolazi do „sudara“ tih dvaju svjetova te upravo zbog toga ovo je područje istovremeno i tradicionalno i moderno.

• Ono što je zanimljivo je da su i partner i partnerica s istog područja, odnosno iz iste županije, a i svadbeno slavlje se organizira na području županije.
• U organizaciji svadbe i u samom financiranju vidljiv je značajan utjecaj roditelja, što bi ukazivalo i na određenu ovisnost djece o njima te poštivanje dijelom i roditeljske volje (roditelji zovu i svoje prijatelje na svadbu).
• I dalje je prisutno poštivanje brojnih običaja poput bacanja buketa, “otplesivanja”, izrade ružmarina i kićenja, organiziranje velikih i tradicionalnih momački, skidanja vijenca, prikupljanja prinosa, darivanje „milošća“, donošenja miraza i sličnoga.
• Mladi bračni par nakon sklapanja braka odlazi živjeti u kuću muškarčevih roditelja te žena preuzima muževo prezime.
• Iako se u većini organizacije svadbe zapošljava profesionalno osoblje, u pojedinim dijelovima, poput momačke i djevojačke kod kuće, i dalje su prisutni prijatelji i rodbina kao dobrovoljni pomagači.
• Uloga kuma i kume i dalje pripada prostorno bliskim osobama te je većina kumstava uzajamna.
• Pokazalo se kako crkveni brak ima veći značaj od građanskoga ili da su pak izjednačeni u važnosti.
• Prisutna su društvena očekivanja o ostvarenju potomstva odmah nakon sklapanja braka. To bi značilo kako se brak i dalje smatra polazištem stvaranja obitelji.

S druge strane, prisutni su modernizacijski obrasci…

• Iz istraživanja je vidljivo kako se brakovi sklapaju sve kasnije te da su odlučujući faktori koji utječu na pomicanje dobne granice za udaju i ženidbu produljenje obrazovanja i čekanje na financijsku neovisnost, to jest na zapošljavanje.
• Žene su uglavnom te koje iščekuju završetak obrazovanja, a muškarci siguran posao.
• Samim time produžuje se vrijeme koje sudionici provode u vezi, u prosjeku 5 godina.
• U određene običaje uvode se promjene pod utjecajem modernizacije, kao na primjer, podvezica u balonima.
• To ukazuje na to kako tradicijski način sklapanja braka sada djelomično gubi svoje značenje jer parovi određene običaje poput lažne mlade, otmice, i sličnoga, smatraju neugodnim.
• Neke običaje parovi poštuju isključivo iz razloga jer to smatraju dijelom svadbe, onim što se mora uključiti u svadbenu ceremoniju.
• Vidljivo je kako se i momačka i djevojačka kod pojedinaca smatra intimnim slavljem koje se odvija samo u društvu najbližih prijatelja.
• Možemo uočiti promjene i u obliku početka zajedničkog života prije sklapanja braka te želju za ostvarenjem individualnosti u vlastitom prostoru, odnosno vlastitoj kući.
• Upravo se na tim aspektima može iščitati želja za određenom intimnošću odnosa, čiji je primjer i intimna proslava zaruka, samo između para, bez velike proslave i gostiju.

Organizacija vjenčanja i sama ceremonija na području Požeško-slavonske županije zanimljivi su za istraživanja. Bilo bi zanimljivo u budućnosti prikupiti iskustva i opise običaja od strane starijih stanovnika te ih usporediti s opisima običaja mlađih stanovnika. Očekivano je kako se sastav čak i istih običaja izmijenio te da su se na određeni način i običaji prilagodili suvremenom dobu.