24. svibnja 2022.

Kutjevački.hr

INFORMATIVNI PORTAL GRADA KUTJEVA

Riznica sjećanja Andrije Boškovića: Vincelovo

Bliži se Vincelovo i blagdan velikog zaštitnika vinara Svetog Vinka kojega ćemo se u ovoj godini prisjetiti tek u manjoj mjeri i onoliko koliko nam Stožer i mjere budu dozvoljavale. A kratak pregled običaja uz Vincelovo donosi i naš bilježnik povijesnih događanja i životnih običaja Andrija Bošković.

Običaji uz Vincelovo

Zaštitnik vinograda i vinogradara je Sveti Vinko, a njegov je spomendan 22.siječnja. Slavi se u Kutjevu, njegovoj okolici i šire u cijeloj našoj domovini. Tko je Sveti Vinko? Prema svojem životopisu Sveti Vinko nema veze s vinom osim što je živio u vinorodnoj Španjolskoj. U 4.stoljeću je bio đakon u Zaragozi. U doba vladavine rimskog cara Dioklecijana, prokonzul Dacijan je progonio Vinka zbog kršćanskih uvjerenja pa ga je nakon uhićenja podvrgnuo strašnim mukama. Budući da nije uspio uzdrmati njegovu vjeru pokušavao je ljubaznošću i raskošem. Stavio ga je u mekanu postelju posutu ružama. Vinko, kako bi se odupro takvoj napasti preporuči svoju dušu Bogu i umre. Dacijan je bacio njegovo tijelo zvjerima kako bi ga pojele i zatrle njegov trag, ali je doletio gavran i obranio svečevo tijelo. Zatim su ga bacili u more s mlinskim kamenom oko vrata. More ga je na čudesan način izbacilo na suho, a valovi iskopaše grobnicu za njegovo tijelo. Poslije dugo vremena pronađeno je Vinkovo tijelo pa je pokopan u Veneciji.

Na blagdan Svetog Vinka običaj je vinogradara posjećivati vinograde. Ta čast prije, ali i danas pripada muškarcima. U nekim krajevima vjerovalo se da bi prisustvo žena navuklo ljeti tuču u vinograd. Dobro su to muškarci smislili. Komotniji su u svojim zabavama, razgovorima, šalama i pjesmama. Probaju se dobra jela, uglavnom se na ražnju peku kobasice i slanina, ali peče se i hajdučki ćevap i prošlogodišnji kulen. Zanimljivo je da žene tijekom godine više borave u vinogradu radeći sve poslove od početka rezidbe do završetka berbe, a muškarci ih izostavljaju kada se slave razne prigode pa i Vincelovo i potrebne su da posluže i pospreme na kraju slavlja. Na Vincelovo nisu potrebne jer bi pokvarile užitak u neumjerenostima ili nedoličnom ponašanju. Moje je mišljenje da su žene ipak na kraju pobjednice jer u mojoj okolini ima dvostruko veći broj udovica nego udovaca. Žene ipak vode uredniji život, a prekomjerni užici na kraju učine svoje. Na Vincleovo je običaj polijevanja trsova svetom vodom i vinom, a obavlja se uz molitve za dobar urod i kvalitetnu berbu. Običaj je također da se sa čokota odreže nekoliko lucnjeva. Ti lucnjevi bi se stavili u staklenu posudu s vodom i držali bi se u kući, a nakon nekog vremena kada krenu pupovi moglo se pretpostaviti kakva će biti berba. U kutjevačkom kraju, a i šire, postoji običaj kićenja čokota vinove loze suhomesnatim proizvodima. Kulen je simbolizirao veličinu grozda, a kobasica njegovu duljinu. Naravno da se na čokot objesi i pokoja litrica vina. Takvim su činom vinogradari simbolično izražavali želju za plodnošću svoga vinograda. Od pedesetih godina prošlog stoljeća pa sve do danas neki su kutjevački vinogradari pucali topovima na Vincelovo. Topove su pravili sami. U tim topovskim salvama najviše su se isticali, s lijeve strane Rike uzvodno, Zvonko Matuška iz svog vinograda te pokojni Vinko Kole iz svog vinograda sa suprotnog brda. Prašilo je jer su jedan drugom odgovarali vatrom. U vinogradima se obavezno ložila vatra na kojoj su vinogradari na drvenim štapovima pekli slaninu, kobasicu i krvavicu i sve to zalijevali kutjevačkim vinom. Današnji mlađi vinogradari također idu u vinograde kako bi proslavili ovaj blagdan. Pucanje napuštaju, ali uz instrumente pjevaju i vesele se do kasno u noć.

Komercijalni razlozi pojačali su slavlje Vincelova

Svi vinogradari i vinari uz prigodu slavljenja Vincelova dočekuju u svojim podrumima i vinogradima svoje goste i kupce vina. Gosti stižu s raznih strana Hrvatske pa i iz inozemstva. Zbog velikog broja posjetitelja i gastronomska se ponuda proširila, nisu nam više dovoljni samo slanina i kobasica na ražnju. Budući da se centralna proslava Vincelova već tradicionalno održava na Trgu graševine uz organizaciju Grada Kutjeva za gastronomsku ponudu pobrinu se i gosti s mora koji sami pripremaju morske delicije (dagnje, rižoto, tunjevina…). Tako na zanimljiv način spajamo Slavoniju, Dalmaciju, Istru i uživamo u kombinaciji morske hrane i odličnih kontinentalnih vina. Na toj centralnoj svečanosti skupi se i nekoliko tisuća ljudi koji uz ples, pjesmu i bogati zabavni program zajedno proslave tako važan dan za vinogradare i naš Grad Kutjevo.

Izvor Kutjevo nekad i danas – život uz običaje (Andrija Bošković)