24. svibnja 2022.

Kutjevački.hr

INFORMATIVNI PORTAL GRADA KUTJEVA

Riznica sjećanja Andrije Boškovića: Običaj blagoslova Uskrsnog jela

Uoči najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa vjernici se kroz korizmu pripremaju za dolazak najveće nedjelje u životu kršćanskog puka. Andrija Bošković nam donosi važnije stope koje nas vode prema Uskrsu te običaje koji su vezani uz sam blagdan i njegovu pripravu.

Korizmene nedjelje i veliki dani:

  • Čista srijeda – Pepelnica (post i nemrs)
  • Prva korizmena nedjelja (čista)
  • Druga korizmena nedjelja (pačista)
  • Treća korizmena nedjelja (bezimena)
  • Četvrta korizmena nedjelja (sredoposna)
  • Peta korizmena nedjelja (gluha)
  • Cvjetnica
  • Veliki četvrtak
  • Veliki petak
  • Velika subota
  • Uskrs (Vazam)
  • Uskrsni ponedjeljak

Blagoslov jela stara je crkvena i pučka tradicija našega naroda. NA veliku subotu ili u rano jutro na sam Uskrs prema crkvi hita sva sila ljudi koji u svojim košarama nose jelo: jaja, kruh, pecivo, šunku, luk…Nose jelo na uskrsni blagoslov! Poslije korizmenog posta od 40 dana tijekom kojih se nije jelo meso vjernici su u jutarnjim satima na Uskrs ili na Veliku subotu donosili, a donose i danas, u korpama hranu na blagoslov u crkvu. Korpe su bile posebno ukrašene pokrivačima načinjenom ručnim radom, a u korpama su u Slavoniji suhomesnati proizvodi, kuhana šunka, jaja, mladi luk, kruh ukrašen likovima načinjenim od tijesta. Uz blagoslovljeno jelo ljudi su u prošlosti vezivali brojne druge, ne baš vjerske običaje i praznovjerja. Tako se govorilo da je grijeh čak i mirisanje blagoslovljena jela prije Uskrsa, a kamoli da ga se jede. Prije jela obavezno se morala kušati blagoslovljena sol. Blagoslovljena jaja čak se nisu smjela jesti već su se čuvala zbog svoje ljekovite moći.

Mislim da nema mjesta, bez obzira je li to selo ili grad, u našoj Domovini, a da Hrvati katolici, posebice vjernici, ne priprave za uskrsni objed kuhanu šunku ili pršut. Ovaj običaj ima dugu tradiciju u našem narodu. Države su se na ovim mjestima mijenjale, ali običaj o kojem govorimo nije zaboravljen. Ovdje možemo postaviti hipotetičko pitanje zbog čega za Uskrs treba kuhana šunka?. Prije odgovora na ovo pitanje treba spomenuti da je Uskrsu prethodila korizma koje je  i kroz post i mnoga odricanja za sebe i druge, jedno skromnije i poniznije ponašanje. Ako smo obavili također običajno kolinje u prosincu prethodne godine normalno i logično je za pretpostaviti da šunka do Uskrsa nije osušena. Moglo se za Uskrs jesti i nešto drugo osim kuhane šunke. Ali nije naodmet potrošiti za taj Veliki dan baš tu kuhanu šunku koja će ojačati naše tijelo i dati duši zadovoljstvo, nakon skromnosti u iću i piću kroz vrijeme od 40 dana. Ako to možemo podnijeti u materijalnom pogledu, onda doslovno slijedimo tradiciju naših pradjedova i otaca i divni uskrsni običaj.

Uoči Uskrsa, obično na veliku subotu kuhamo šunku. Za tu namjenu domaćin pripremi šunku, a domaćica kuha. Ako je manja obitelj šunka se zamjenjuje svinjskom plećkom. Neki domaćini sa šunkom stave kuhati i kobasicu uskrsnjaču. U današnjim vremenima, na području našeg Grada Kutjeva posebnu pogodnost za obitelji koje nisu obavile kolinje učini nam naš mesarski obrtnik Vjenceslav Huška iz Bjeliševca. Našim ljudima pripremi iznimno kvalitetne, prikladne šunkice i plećke za prigodu proslave Uskrsa. Pripremi nam to blagovremeno i kvalitetno. Blagoslov hrane kao običaj je postojao i u prošlosti, živi u sadašnjosti, a ako Bog da živjet će i u budućnosti. Selo podaj, običaja ne daj.

Blagoslovljena hrana koju blagujemo na Uskrs govori o preobrazbi, posveti svega po Kristovu Uskrsu, napose nas samih. Uskrsni blagoslov jela i njegovo blagovanje usko je povezano s uskrsnom euharijstijom koja je središte kršćanskog života. Uskrsni blagoslov jela i zajedničko obiteljsko blagovanje je poticaj da u današnjim vremenima kada je obitelj uvelike rastrgana, trenutke zajedništva u obiteljima smatramo svetim i vrijednim.

Izvor Kutjevo nekad i sad – Život uz običaje (Andrija Bošković)

Foto KUD Bektež