Psihologija stresa: Što kad nas baš „krene“?

Što je stres – je li koristan ili ne?

U današnjem svijetu, uz ubrzani životni stil i male svakodnevne stresove, izazovno je balansirati obitelj, prijatelje i posao. Nitko nije imun na stres i često se događa da se osjećamo kao da nam je previše svega. Stres definiramo kao normalnu psihofiziološku reakciju na prijetnje koje dolaze iz okoline i na zahtjeve koje nam okolina i druge osobe postavljaju. Često se na stres, u svakodnevnom govoru, gleda kao na nešto što je negativno. Međutim, negativni učinci na psihičko i fizičko zdravlje javljaju se onda kada je izlaganje stresu prejako ili predugo i nadilazi naše mogućnosti da se s njime nosimo.

S druge strane, umjerene količine stresa čak su i korisne, prema mnogim istraživanjima, najveći su faktor u psihičkom rastu i razvoju. Zbog toga je bitno naglasiti kako stav koji zauzimamo određuje hoće li stres imati negativne posljedice. Drugim riječima, stres postaje negativan ako o njemu tako mislimo. Istovremeno, ne postoji čaroban recept kako uspješno proraditi stres. Sve što radimo u stresnim situacijama je metoda nošenja sa stresom i svatko od nas ima tehnike koje trenutno pomažu, no pitanje je koliko je svaka od tih tehnika uistinu dugoročno korisna.

Kako se nositi sa stresnim situacijama?

Fiziološka reakcija na prijetnju (stres) aktivira mehanizme borbe ili bijega koja nam pojačava energiju za uspješno prevladavanje izazova. Taj mehanizam je kratkoročno koristan i prestaje onda kada mozak pošalje povratnu informaciju da je prijetnja uklonjena. Međutim, može se dogoditi da se u nekom razdoblju dogodi niz stresnih situacija, zbog čega tijelo ostaje u dugotrajnom stanju stresa. Dugotrajni stres negativno utječe na zdravlje, smanjuje pažnju i potiče loše raspoloženje.

Postavlja se pitanje kako utjecati na količinu stresa i doživljavanje stresnih situacija. Prije svega, preporučuje se razumno i objektivno sagledati situaciju i procijeniti možemo li djelovati na nju i time je promijeniti. U svakom slučaju, imamo tri opcije: promijeniti situaciju, promijeniti stav ili odmaknuti se.

Promjena situacije odnosi se na njezino mijenjanje iznutra ili trajno odmicanje od situacije. Primjerice, ako niste zadovoljni radnim mjestom i okruženjem, možete pokušati poboljšati odnose i produktivnost, postaviti ciljeve ili promijeniti način rada te time promijeniti situaciju iznutra. Napuštanje situacije u ovom bi slučaju značilo promijeniti posao.

Promjena stava podrazumijeva mijenjanje načina na koji gledamo na svijet oko sebe. Svakome se događa da razmišlja o najgorem mogućem ishodu ili ne vidi pozitivnu stranu situacije. Iako se čini nemogućim, snagom svog uma možemo ograničiti ovakva razmišljanja. Promjena razmišljanja i prekidanje negativnih okupirajućih misli te njihovo preoblikovanje u neutralne ili čak pozitivne misli nije jednostavno, no postoji nekoliko tehnika koje možete isprobati.

Šest metoda koje mogu pomoći…

Stopiranje misli – kada se pojave negativne misli, zaustavite ih i glasno recite DOSTA. Na početku je dobro ponekad to učiniti i naglas. Samo zaustavljanje nije dovoljno, već nakon ovoga zaokupite misli nečime drugim ili racionalno sagledajte situaciju i pokušajte izvući lekciju iz situacije te potaknuti svoj osobni razvoj.

Umirujuće riječi – kada primijetite naviranje negativnih misli, ponovite rečenicu koja će s vremenom imati funkciju zaštite. To može biti poslovica, kao i citat iz pjesme ili knjige u kojoj se nalazi ideja koja će vas podsjetiti da promijenite perspektivu i sagledate stvari iz drugog kuta. Ukoliko ste vjernik, Biblija je nepresušan izvor rečenica koje donose mir.

Šalabahter? – u radu sa školskom djecom, volim koristiti aktivnost pisanja šalabahtera na kojima pišemo pozitivne izjave o samome sebi. Ponavljanje izjava na ispravan i iskren način može potaknuti da postanemo svjesni svojih snaga koje posjedujemo. Važno je naglasiti da rečenice moraju biti realistične i prilagođene za svaku osobu kako ne bi postale prazne izjave bez značenja. Dakle, umjesto „Ja sam najljepša i najbolja!“ reći „Dajem sve od sebe i trudim se biti bolja!“. Djecu potičem da taj šalabahter imaju pri ruci kad se trebaju podsjetiti koliko vrijede, a i odrasli itekako mogu koristiti ovu strategiju.

Većina briga i negativnih misli koje se javljaju usmjerene su na prošlost ili budućnost. Pokušajte odbaciti pretjerana razmišljanja o onome što se već dogodilo ili o onome što se može dogoditi te se usmjerite na ono što se događa sada u ovom trenutku.

Nekad je zaista teško zaustaviti misli, a kad nas preplave možemo se njima igrati tako da ih gledamo na drugačiji, pozitivniji način.

Biranje pozitivnog – Pokušajte izbjegavati znakove koji će potvrditi vaše sumnje i strahove. Prema tome, zijevanje ne mora značiti dosadu nego, između ostalog, može značiti da je druga osoba umorna. Kada se dogode negativne situacije, koje su nažalost neizbježne, usmjerite se prema budućnosti i ponovite si neku od umirujućih izjava.

Smijeh – istraživanja su pokazala da je humor jedan od zaštitnih faktora te da u stresnim situacijama ima vrijednu ulogu zaštite psihičkog zdravlja. Iz tog je razloga ponekad najbolje nasmijati se svojim neuspjesima, bilo kada zaboravite novčanik kod kuće baš kad kasnite na posao ili kada se zaprljate kavom čim ste s dragom osobom sjeli na terasu. Pokušajte pronaći humor i u najcrnjim situacijama jer on služi kao oklop i dugoročno odlično utječe na mentalno zdravlje.

Vraćanje osjećaja kontrole – ponekad odustanemo i prihvatimo ulogu žrtve. Ovo se često događa u odnosima gdje ne postoji međusobno poštovanje. Kao što smo spomenuli, ako procijenite da ne možete promijeniti situaciju, možete se udaljiti. Ako udaljavanje nije moguće odmah, navedene tehnike omogućit će vam da prije toga osnažite svoje samopouzdanje i stvorite pozitivnu sliku o sebi. Važno je znati da UVIJEK postoji nešto što možete učiniti.

Predloženi načini samo su neke od opcija koje možete pokušati primijeniti u stresnim situacijama. Naravno, pomaže i vođenje zdravog života, kvalitetna prehrana, uredan životni prostor, dovoljno sna, vježbanje i druženje s nama dragim ljudima. Ne postoji recept kako pobijediti stres, ali malim koracima i slušanjem sebe možete pronaći kombinaciju metoda koja je najbolja za vas.

Piše: Ana Helena Galić, mag. psych.