Prof. Edi Maletić: Čija je hrvatska Graševina?

Od nje je svaki peti trs i svako četvrto vino. Jedna je od najotpornijih sorti, sigurne i dobre rodnosti. Polivalentna. Od vina usklađenih sastojaka do vrhunskih pjenušaca i predikata. Na većini vinogorja sjeverne Hrvatske, posebno u Slavoniji i hrvatskom Podunavlju uzgaja se više od 200 godina, ali Graševina još nema status hrvatske autohtone pa ni domaće ili udomaćene sorte.

Evo, ni ove godine na četvrtoj po redu vinskoj priredbi Vina od davnina, koju u Zagrebu s ciljem popularizacije vina domaćih autohtonih sorti organizira Ministarstvo poljoprivrede, nisu pozvani jedino vinari iz Slavonije.

Vina od davnina bez slavonskih vina

“Nisu, ali možda hoće dogodine”, kaže prof.dr. sc. Edi Maletić. Organizatori su dosad pozivali vinogradare i vinare iz tri ostale vinogradrske regije – Dalmacije, Istre i Kvarnera te bregovite Hrvatske gdje se uzgajaju 42 ili 43 domaće sorte od grožđa kojih proizvode vina. Oni dostave uzorke na ocjenjivanje i za izložbe vina koje se organiziraju u popularnoj zagrebačkoj Laubi.

Nažalost, cijelu stvar je u posljednje dvije godine poremetila korona. Ove godine se trebala održati 18. i 19. svibnja, ali je zbog epidemiološke situacije otkazana za lipanj kada će “imati pressicu i objavu službenih rezultata s podjelom diploma”.

Diploma neće biti za vinogradare i vinare iz Slavonije jer ta naša regija, vjerovali ili ne, službeno (još) nema autohtone hrvatske sorte vinove loze.

“Organizatorima Vina od davnina sam predložio da razmisle o Graševini. Da pozovu proizvođače vina”, otkriva profesor Maletić, kojega smatraju jednim od najboljih enologa u državi. Predstavnik je Hrvatske u najvećoj međunarodnoj organizaciji za vinogradarstvo i vinarstvo. Sa skupinom suradnika, uz sve ostale poslove na fakultetu više od 20 je godina na čelu tima znanstvenika koji “češljaju” hrvatske vinograde da bi otkrili i spasili autohtone sorte.

Detaljnije o ovoj temi pročitajte u članku Nedjeljka Jusupa na portalu AGROKLUB.COM  , a nama je posebno zanimljivo što se u priči oko Graševine ne može zaobići naš Grad Kutjevo, njegovi vinari i naša Udruga vinara.

Lozni cijepovi posađeni kod Krauthakera i Galića

Nažalost, u Hrvatskoj je vrlo malo rađeno na selekciji uopće, pa tako niti na Graševini. Međutim, Grad Kutjevo i tamošnja Udruga vinogradara i vinara inicirali su projekt “Istraživanje podrijetla i početak klonske selekcije cv. Graševina (Vitis vinifera L.)” s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, pa je 2005. godine započet ovaj velik i vrijedan posao. Pregledano je više starih vinograda na području vinogorja Kutjevo, s ukupno oko 30.000 trsova. Izdvojeno je iz populacije 249 genotipova, s različitim pozitivnim karakteristikama (veća rodnost, drugačije morfološke karakteristike, bolja kakvoća – šećer, kiselost, intenzitet sortne arome…).

Nakon analize na viruse, ostalo ih je 87. Razmnoženi su i posađeni kod vinara Vlade Krauthakera, zatim kod rasadničke tvrtke “Lozni cijepovi Kutjevo“, a nakon nekoliko godina izdvojeno je 12 najboljih klonskih kandidata i posađeno kod vinara Josipa Galića. Selekcija traje i dalje, izdvaja se deset (sade se na Agronomskom fakultetu), pa na kraju četiri klona, najbolja “konja” na kraju desetogodišnje utrke s kojima se ide u priznavanje. Nakon nekoliko godina praćenja, državna tijela su potvrdila četiri predložena klona, koji se već nude kao sadni materijal proizvođačima za još bolja vina ovog, kako kaže, “slavonskog bisera”.

Resorno ministarstvo nije pokazalo interes

Profesor posebno ističe Udrugu kutjevačkih vinara, koji su prihvatili financiranje i nastavak ovog zahtjevnog posla, i nakon što su drugi od svega digli ruke. Također, napominje, valja reći da će rezultat imati nacionalnu vrijednost, a drugi nažalost, uključujući i resorno ministarstvo, nisu pokazali interes.

Ali, kako to već kod nas biva, sve velike stvari su rezultat zalaganja i entuzijazma pojedinaca. U tijeku je još jedan projekt kojim se daje na važnosti vrhunskoj Graševini, a to je označavanje.

“Radi se o sustavu dodatnog označavanja kojega upravo radim za Udrugu Graševina Croatica“, otkriva. Cilj je da potrošač odmah na polici uoči prije svih drugih Graševine proizvedene u Slavoniji i hrvatskom Podunavlju, Baranji, Srijemu, što mu na određeni način garantira kvalitetu. E sad, kako će to na kraju zaživjeti u praksi tek će se vidjeti. Radi se, pojašnjava Maletić, o dobrovoljnom i neformalnom označavanju. To nema veze sa zakonom nego da se istaknu vina na polici i budu putokaz potrošaču da upravo njih kupi.

Hoćemo li i kada ubuduće Graševinu tretirati kao autohtonu hrvatsku, domaću i/ili udomaćenu sortu?

Na kraju krajeva, kaže, potrošaču i nije toliko bitno čiji su njezini geni nego gdje su najbolja vina. To što potrošača zanima i možemo reći je da su najbolja vina od sorte Graševina u Hrvatskoj. Zato i možemo reći da joj je osigurana budućnost. “Evo ja otkad radim 34 godine Graševina je bila vodeća i ostala. Bit će sigurno vodeća i po klonovima, kako je ljudi sade i prihvaćaju. Do daljnjega će biti – kraljica vinograda“, poručuje profesor Edi Maletić koji je nedavno bio na ocjenjivanju graševine u Kutjevu.