Gospodin Tomislav, njegova žena Ivana i Tomislavov otac Perica porazgovarali su s nama o svom dugogodišnjem poslu u koji ulažu puno truda i znanja. OPG Benčić službeno djeluje preko 20 godina, ali svoj posao s pčelama vežu uz osamdesete pa broje i više od 30 godina rada. S obzirom na to da se pčelama bavi još od srednje škole, naš glavni sugovornik bio je gospodin Perica.
Problem zagađenog okoliša
Gospodin Perica pokretač je ovog posla u koji se zaljubio još u djetinjstvu: „Ja sam pokretač posla jer od malena gajim ljubav prema pčelama, a to me i usmjerilo na to da završim pčelarsku školu. Započeo sam prvo s negdje pet, šest košnica. Onda sam napravio prikolicu od 40 pa sam ih selio u krugu od 20 kilometara – u Poreč, Ciglenik, Gradište i tako dalje“, govori i osvrće se na razdoblje prošlog stoljeća u kojem je pčelarenje bilo lakše i financijski uspješnije.
Izazovi s kojima se nose prvenstveno su vanjski uvjeti, ponajviše klimatske promjene. Također, tu je i razvoj digitalne tehnologije koji uključuje odašiljače zbog kojih pčele često gube orijentaciju i ne znaju se vratiti u košnicu: „Prije su pčele bile zdrave i nije bio zagađen zrak. Nije bilo mobitela i odašiljača koji dezorijentiraju pčele. Nije bilo ni prskanja kojekakvim pesticidima što pčelama jako šteti“, govori gospodin Perica za kutjevački.hr.
Drugi su izazov bolesti s kojima se nose ovisno o tome koja je bolest u pitanju. Znanje imaju, kažu, ali često za neke bolesti nema puno pomoći.
Pčelarstvo iziskuje puno truda i znanja…
Obitelj Benčić naglašava kako je za rad s pčelama potrebno iskustvo i stalna edukacija: „Nije to jednostavno, treba tu puno znanja i iskustva. Ubod pčele može biti i opasan“ komentira gospodin Tomislav, a ironija je ta da je upravo on alergičan na ubod pčela.
Naši sugovornici pričaju kako u trećem mjesecu počinje sezona. Tada se pregledava u kakvom su stanju pčele, imaju li maticu, treba li neka društva očistiti ili zamijeniti. Sezona, kažu, traje do otprilike devetog mjeseca, a nakon toga, u razdoblju prije sezone, rade se pripreme – popravci košnica i sve drugo što je potrebno za ponovni početak.
Znanje o pčelarstvu vrlo je istaknuto kod gospodina Perice koji rado priča o vrhunskoj organizaciji unutar pčelinjih zajednica: „Pčele žive u zajednici. Matica je najvažnija jer nese oplođena jaja iz koje se razvijaju neplodne ženke. To su pčele, one koje sakupljaju. Također, nese i neoplođena jaja iz kojih se razvijaju trutovi. U njihovoj je zajednici strogo podijeljen rad. Postoje pčele koje hrane leglo kad matica snese jaja. Postoje i one koje čiste košnicu, koje ju čuvaju, one koje donose nektar i tako dalje. To je velika zajednica, ali upravo je zbog toga i podložna bolestima.“
Raznolika ponuda
OPG Benčić obiluje raznovrsnim kombinacijama u medu, a gospođa Ivana tvrdi da konstantno pokušavaju uvesti neke promjene. Tako na godišnjoj razini barem jednom dodaju neki novi okus, a trenutno se mogu pohvaliti širokom lepezom proizvoda. Tu su bagremov, cvjetni i hrastov med, med u saću, razne vrste voća u medu i bijeli čoko med. Budući da djeca često izbjegavaju med, kombinacija čokolade i meda rezultirala je ukusnom kombinacijom koja zadovoljava i nepca onih najmlađih.
Gospodin Perica priča kako je hrastov med jedinstven za kutjevačko područje i da ga nema više nigdje u svijetu: „To je posebna vrsta hrasta, hrast sladun. Kod nas ovdje ima pet vrsta hrasta, a u Hrvatskoj inače postoje četiri vrste. Ovo je jedna posebna vrsta hrasta iz kojega curi slatki sok. Prvo treba uroditi žir, a onda se još trebaju posložiti i klimatski uvjeti – treba biti temperatura od 36 stupnjeva celzijusa otprilike četiri ili pet dana, a onda treba pasti na negdje 28 stupnjeva i potrajati“, kaže i osvrće se na nagrade postignute upravo za hrastov med.
Posebnost pčelara kutjevačkog kraja
Redovito posjećuju sajmove, a najdraža nagrada im je Pčelica Kata koju su osvojili u Slavonskom Brodu na međunarodnom natjecanju. Pčelica Kata označava šampion kvalitete, a sve nagrade koje su dobili, dobili su za hrastov med. Tvrde da njegovu vrijednost i ljekovitost ljudi ovdje često podcjenjuju.
Za kraj, zaključili su da je potrebno osvijestiti ljude o kvaliteti domaćeg meda. Često su oni ponuđeni u trgovinama vrlo loše kvalitete. Isto tako, zalažu se za to da se uvijek stavlja naglasak na podršku domaćim proizvođačima koja je više nego nužna. Nasljednici posla, Ivana i Tomislav, nastoje učiti od gospodina Perice kako bi mogli svoje znanje usmjeriti na usavršavanje i sustavnu nadogradnju ovoga posla.
Obitelji Benčić želimo uspješan nastavak tradicije pčelarenja i puno novih zanimljivih kombinacija.
Kontakt podatke možete pronaći na poveznici: http://www.kutjevo.hr/gospodarstvo/obiteljska-poljoprivredna-gospodarstva-opg/opg-bencic/
Sljedeće fotografije preuzete su iz privatne arhive obitelji Benčić.
Više priča
Najava obilježavanja Dana hrvatskih branitelja Grada Kutjeva
Najmlađi tamburaši iz Kutjeva nakon koncerta obišli jedinstveni Muzej tambure
Kutjevčanin Vinko Krsnik na četverodnevnoj dionici Marijanskog zavjeta za Domovinu