Obitelj Benčić znanje o pčelama usmjerila je na izradu zanimljivih proizvoda

Gospodin Tomislav, njegova žena Ivana i Tomislavov otac Perica porazgovarali su s nama o svom dugogodišnjem poslu u koji ulažu puno truda i znanja. OPG Benčić službeno djeluje preko 20 godina, ali svoj posao s pčelama vežu uz osamdesete pa broje i više od 30 godina rada. S obzirom na to da se pčelama bavi još od srednje škole, naš glavni sugovornik bio je gospodin Perica.

Problem zagađenog okoliša

Gospodin Perica pokretač je ovog posla u koji se zaljubio još u djetinjstvu: „Ja sam pokretač posla jer od malena gajim ljubav prema pčelama, a to me i usmjerilo na to da završim pčelarsku školu. Započeo sam prvo s negdje pet, šest košnica. Onda sam napravio prikolicu od 40 pa sam ih selio u krugu od 20 kilometara – u Poreč, Ciglenik, Gradište i tako dalje“, govori i osvrće se na razdoblje prošlog stoljeća u kojem je pčelarenje bilo lakše i financijski uspješnije.

Izazovi s kojima se nose prvenstveno su vanjski uvjeti, ponajviše klimatske promjene. Također, tu je i razvoj digitalne tehnologije koji uključuje odašiljače zbog kojih pčele često gube orijentaciju i ne znaju se vratiti u košnicu: „Prije su pčele bile zdrave i nije bio zagađen zrak. Nije bilo mobitela i odašiljača koji dezorijentiraju pčele. Nije bilo ni prskanja kojekakvim pesticidima što pčelama jako šteti“, govori gospodin Perica za kutjevački.hr.

Drugi su izazov bolesti s kojima se nose ovisno o tome koja je bolest u pitanju. Znanje imaju, kažu, ali često za neke bolesti nema puno pomoći.

Pčelarstvo iziskuje puno truda i znanja…

Obitelj Benčić naglašava kako je za rad s pčelama potrebno iskustvo i stalna edukacija: „Nije to jednostavno, treba tu puno znanja i iskustva. Ubod pčele može biti i opasan“ komentira gospodin Tomislav, a ironija je ta da je upravo on alergičan na ubod pčela.

Naši sugovornici pričaju kako u trećem mjesecu počinje sezona. Tada se pregledava u kakvom su stanju pčele, imaju li maticu, treba li neka društva očistiti ili zamijeniti. Sezona, kažu, traje do otprilike devetog mjeseca, a nakon toga, u razdoblju prije sezone, rade se pripreme – popravci košnica i sve drugo što je potrebno za ponovni početak.

Znanje o pčelarstvu vrlo je istaknuto kod gospodina Perice koji rado priča o vrhunskoj organizaciji unutar pčelinjih zajednica: „Pčele žive u zajednici. Matica je najvažnija jer nese oplođena jaja iz koje se razvijaju neplodne ženke. To su pčele, one koje sakupljaju. Također, nese i neoplođena jaja iz kojih se razvijaju trutovi. U njihovoj je zajednici strogo podijeljen rad. Postoje pčele koje hrane leglo kad matica snese jaja. Postoje i one koje čiste košnicu, koje ju čuvaju, one koje donose nektar i tako dalje. To je velika zajednica, ali upravo je zbog toga i podložna bolestima.“

Raznolika ponuda

OPG Benčić obiluje raznovrsnim kombinacijama u medu, a gospođa Ivana tvrdi da konstantno pokušavaju uvesti neke promjene. Tako na godišnjoj razini barem jednom dodaju neki novi okus, a trenutno se mogu pohvaliti širokom lepezom proizvoda. Tu su bagremov, cvjetni i hrastov med, med u saću, razne vrste voća u medu i bijeli čoko med. Budući da djeca često izbjegavaju med, kombinacija čokolade i meda rezultirala je ukusnom kombinacijom koja zadovoljava i nepca onih najmlađih.

Gospodin Perica priča kako je hrastov med jedinstven za kutjevačko područje i da ga nema više nigdje u svijetu: „To je posebna vrsta hrasta, hrast sladun. Kod nas ovdje ima pet vrsta hrasta, a u Hrvatskoj inače postoje četiri vrste. Ovo je jedna posebna vrsta hrasta iz kojega curi slatki sok. Prvo treba uroditi žir, a onda se još trebaju posložiti i klimatski uvjeti – treba biti temperatura od 36 stupnjeva celzijusa otprilike četiri ili pet dana, a onda treba pasti na negdje 28 stupnjeva i potrajati“, kaže i osvrće se na nagrade postignute upravo za hrastov med.

Posebnost pčelara kutjevačkog kraja

Redovito posjećuju sajmove, a najdraža nagrada im je Pčelica Kata koju su osvojili u Slavonskom Brodu na međunarodnom natjecanju. Pčelica Kata označava šampion kvalitete, a sve nagrade koje su dobili, dobili su za hrastov med. Tvrde da njegovu vrijednost i ljekovitost ljudi ovdje često podcjenjuju.

Za kraj, zaključili su da je potrebno osvijestiti ljude o kvaliteti domaćeg meda. Često su oni ponuđeni u trgovinama vrlo loše kvalitete. Isto tako, zalažu se za to da se uvijek stavlja naglasak na podršku domaćim proizvođačima koja je više nego nužna. Nasljednici posla, Ivana i Tomislav, nastoje učiti od gospodina Perice kako bi mogli svoje znanje usmjeriti na usavršavanje i sustavnu nadogradnju ovoga posla.

Obitelji Benčić želimo uspješan nastavak tradicije pčelarenja i puno novih zanimljivih kombinacija.

Kontakt podatke možete pronaći na poveznici: http://www.kutjevo.hr/gospodarstvo/obiteljska-poljoprivredna-gospodarstva-opg/opg-bencic/

Sljedeće fotografije preuzete su iz privatne arhive obitelji Benčić.