4. prosinca 2022.

Kutjevački.hr

INFORMATIVNI PORTAL GRADA KUTJEVA

Neverbalna komunikacija – Što drugi mogu iščitati iz našeg govora tijela?

Jeste li znali da u svakodnevnoj komunikaciji s drugima samo 10% poruka šaljemo verbalno, govorom, dok ostalih 90% šaljemo neverbalno – govorom tijela, tonom glasa, mimikom, gestikulacijama i sl.? Upravo zato ne iznenađuje ni činjenica da neverbalni znakovi djeluju na nas i do pet puta jače od verbalnih znakova.

Što sve neverbalna komunikacija uključuje?Neverbalna komunikacija ona je komunikacija kojom ljudi komuniciraju bez riječi, namjerno ili nenamjerno. Ona nam zapravo služi kao dopunski kanal za slanje poruka, prenoseći naše
emocije, raspoloženja, misli i stavove. Neverbalnom komunikacijom često odražavamo i osobine ličnosti, odnosno potičemo ili mijenjamo komunikaciju s drugima.
Neverbalna komunikacija uključuje:
– vanjski izgled (odjeća, urednost i sl.)
– ton i boju glasa
– kontakt očima
– izraz lica
– dodir
– govor tijela – položaj tijela ili pokret
– mimiku
– gestikulaciju itd.

Za razliku od verbalne komunikacije, koja je u većini slučajeva pod našom kontrolom, neverbalna komunikacija je automatska i nesvjesna te ju je teško kontrolirati i „cenzurirati“. Neverbalnim se znakovima najviše vjeruje kad su suprotni verbalnima, odnosno kada su verbalna i neverbalna komunikacija neusklađene – primjerice, u situacijama kada govorite jedno, a u vašem se držanju i tonu glasa vidi da zapravo ne mislite tako. Neusklađenost verbalne i neverbalne komunikacije najčešći je okidač za sukob, stoga je uvijek potrebno paziti da govorimo ono što pokazujemo. Opažanje neverbalnog ponašanja važno je jer ono može nadopuniti, suprotstaviti, potencirati, regulirati ili poništiti verbalni sadržaj poruke.

Što drugi mogu iščitati iz našeg govora tijela?
Neverbalni signali drugih lakše se uočavaju ili prepoznaju, dok smo sami često nesvjesni svoje neverbalne komunikacije. Bili mi toga svjesni ili ne, ljudi oko nas neprestano čitaju naš govor tijela kako bi doznali više o onome što mislimo ili osjećamo. U nastavku pročitajte što neki od neverbalnih znakova drugima govore o nama.

1. Pretjerana i/ili preslaba gestikulacija
Geste su pokreti udova ili dijelova tijela kojima se izražava neka misao, osjećaj ili se popraćuje govor. Dvije su osnovne vrste gesta: amblemi i ilustratori. Amblemi su neverbalne geste koje zamjenjuju verbalnu poruku i mogu se samostalno koristiti, dok su ilustratori geste koje koristimo kako bismo ilustrirali ili upotpunili verbalnu poruku. Za razliku od amblema, ilustratori nemaju značenje ako ih se koristi samostalno. Geste moraju biti prilagođene situaciji i okolini. Pretjerano gestikuliranje skreće pažnju s teme i odaje dojam da takva osoba „misli“ rukama, a ne glavom. Preslaba gestikulacija ostavlja, pak, dojam da je osoba hladna, nesigurna u sebe ili čak dosadna. Kao što je već rečeno, da bi se komunikacija olakšala, pokrete treba uskladiti s riječima, a riječi s pokretima. Isto tako, kada je riječ o gestama, važno je imati na umu da je unutar iste kulture njihovo značenje dobro poznato, dok među različitim kulturama mogu izazivati nesporazume.

2. Prekrižene ruke
Prekrižene ruke mogu biti znak distanciranosti, nesigurnosti, nervoze, defenzivnosti ili tvrdoglavosti. Međutim, taj položaj ruku može imati i pozitivne strane. Istraživanja pokazuju da su osobe koje često drže ruke prekriženima 30% ustrajnije u nastojanju da riješe neki složen zadatak ili problem nego oni koji ruke za vrijeme komunikacije drže na stolu ili u krilu. Križanje ruku navodi osobu na korištenje i lijeve i desne polutke mozga te tako omogućava višu razinu kognitivnih sposobnosti. Neki autori ističu da prekrižene ruke mogu predstavljati i „samosmirivajuću“ gestu koja više služi da netko samog sebe umiri ili utješi nego da druge zaustavi ili drži na distanci. Dakle, sljedeći put kada nekome postavite teško

pitanje i ta osoba prekriži ruke, nemojte odmah pomisliti da ste je razljutili – prekrižene ruke možda samo znače da osoba pokušava što bolje odgovoriti na vaše pitanje.

3. Kontakt očima
Oči su vrlo moćni neverbalni signali. One nam daju velik izvor informacija, regulirajući pri tome tijek komunikacije. Govornici koji koriste kontakt očima ostavljaju dojam osoba koje poručuju da su zainteresirane za međusobnu interakciju. S druge strane, skrivanje pogleda znak je neiskrenosti, a može biti i znak neugode. Potpuni izostanak gledanja sugovornika u oči prilikom interakcije može se, pak, shvatiti kao negativan stav prema sugovorniku,
protivljenje ili neprihvaćanje naredbi. Prilikom kontakta očima važno je pripaziti na duljinu pogleda. Preagresivni ili predugi pogled može djelovati prijeteće. Budete li kontakt očima zadržavali tijekom 80% vremena komunikacije, sugovornik će se osjećati nelagodno. Premalo kontakta očima (40% vremena komunikacije) može biti znak omalovažavanja sugovornika. Kontakt očima optimalno je zadržavati tijekom 60%, odnosno malo više od polovice cjelokupnog vremena komunikacije.

U slijedećem izdanju donosimo vam tekstove o drugim oblicima neverbalne komunikacije.