Moj odraz u ogledalu današnjice – društvene mreže

Društvene mreže definirali smo u prethodnom članku, a s obzirom na brojne aspekte društvenih mreža u ovom članku ćemo se usredotočiti isključivo na nerealan prikaz realnosti na društvenim mrežama.

Gotovo svaka popularnija društvena mreža današnjice omogućuje svojim korisnicima učitavanje fotografija koje su glavni prikaz života tog korisnika, od samog izgleda lica, tijela ili pak stila života. Većina ljudi želi prikazati samo lijepe trenutke i fotografije iz svog života, s kojima se i sami ponose i s kojima su zadovoljni, dok su rijetki oni koji će dijeliti i manje lijepe crtice iz svog života. Upravo ta praksa stvara naizgled savršene živote, savršene ljude.

Tu se često gubi životna realnost pa drugi ljudi čitajući i gledajući savršene živote i savršene ljude osjećaju pritisak da i sami postižu to “savršenstvo” te da njihov život, stil života ili pak njihova fizička pojava nije dovoljno dobra u odnosu na druge. Ovaj način razmišljanja posebno utječe na ranjivije skupine osoba, a to su mlade osobe, osobito one narušenog samopouzdanja, odnosno one koje nisu svjesne uljepšanog prikaza života na društvenim mrežama koji je daleko od onog realnog.

Ovaj problem je postao sve prepoznatiji u svijetu te se sve više priča o problemu nerealnih fotografija na društvenim mrežama, osobito fizičkog izgleda koje utječu na mlade osobe i na njihovo nezadovoljstvo svojom fizičkom pojavom, a samim time i na dodatne zdravstvene probleme koji idu uz to nezadovoljstvo – depresija, anoreksija, bulimija i slično.

Pozitivan primjer prepoznavanja ovog problema dogodio se u Norveškoj ove godine, a o tome piše Grof Darkula, influencer koji osvještava o raznim društvenim problemima: “Sa 72 glasa za i 15 protiv norveški parlament izglasao je zakon o manipuliranim fotografijama koje se koriste u marketinške svrhe, a odredbe ovog zakona odnose se i na influencer i celebrity kampanje. Svaka fotografija koja je retuširana ili manipulirana po odredbama zakona mora posjedovati oznaku koju donosi tamošnje Ministarstvo obitelji. Zakon je donesen zbog zaštite mentalnog zdravlja djece i mladih koji su zbog nerealnih standarda ljepote počeli razvijati poremećaje u prehrani i psihičke poremećaje u velikom postotku“.

Živimo u svijetu u kojem su društvene mreže bitan dio naših života, ali često nas svojim sadržajem zavaravaju i stvaraju iskrivljenu sliku nas i drugih ljudi te stvaraju nerealna očekivanja, posebice kod mladih osoba i djece. Ovaj problem je potrebno osvijestiti u društvu – trebamo što više i sami biti kreatori realnog sadržaja na društvenim mrežama.

Naravno da to ne znači da moramo objaviti selfie zbog kojeg se možda ne osjećamo ugodno ili pak da ne smijemo objaviti sliku iz lijepog restorana kojeg smo si priuštili. Lijepo je dijeliti pozitivne trenutke našeg života ili fotografije zbog kojih se osjećamo dobro, ali isto tako potrebno je ostvariti i balans te biti svjestan da postoje i “obični” trenutci u životu te da nije svaki dan “glamurozan” i pun uzbuđenja. Život je kombinacija lijepih i manje lijepih trenutaka. Bitno je biti svjestan kako život na društvenim mrežama nije ono što je svakodnevni život.

Piše: Mirna Soldo, mag. soc.