Kako ne dopustiti Putinu da utječe (previše) na naše raspoloženje?

Ovaj put sam se lako odlučila za temu rubrike Mali razgovori – veliki poticaji. I možda bi se ovaj put iznimno rubrika trebala zvati Veliki razgovori.

Ima li ovome kraja?

Nakon što smo napokon dočekali smirivanje situacije i popuštanje mjera uslijed pandemije koronavirusa, opet nas je snašla nova prijetnja – opasnost od rata, i to ne nekog „tradicionalnog“ nego nuklearnog rata koji jednim potezom može potpuno promijeniti sliku modernog svijeta. Već sam pisala o anksioznosti koja narušava kvalitetu života, a sada je ponovno pokrenut val ogromne i tjeskobe koja sabotira našu ravnotežu. Gdje god se okrenemo vidimo izvor anksioznosti, mlađe populacije koje su navikle koristiti društvene mreže svjedoče ratu koji se prenosi putem Tik Toka, dok kod starijih generacija prizori nesretnih izbjeglica iz Ukrajine bude stare traume koje su njih snašle ne tako davno.

Tko je upućen u funkcioniranje novinarskog svijeta i profita od klikanja na bombastične naslove će lako prepoznati lažne vijesti, eng. „fake news“ koji, nekad nam se čini, nemaju u cilju informiranje, nego širenje straha. Ipak, moramo zaštititi najranjivije skupine društva, pogotovo djecu i starije osobe koje često ne znaju razlučiti tko je članak napisao i kojim ciljem.

Psiholozi, kao pomagačka struka, u ovakvim kriznim situacijama imaju potrebu pomoći i sebi i vama u pokušaju kako psihički što bezbolnije prehodati ovu kriznu situaciju.

Pokušala sam vam napisati nekoliko smjernica kako pomoći sebi i drugima ako vas preplavljuje tjeskoba od prijetećeg rata. Vidjet ćete da se ove upute ne razlikuju značajno od uputa koje se daju za druge brige. Ali u tome i je bit. Putinovo ponašanje ne možemo kontrolirati, ali možemo kontrolirati naše misli, osjećaje i ponašanje.

Tjeskoba je naš obrambeni mehanizam i prirodno je da se tako osjećamo kada nam prijeti rat. Kada ćemo biti, ako ne sada?

1. Misli i brige oko rata su normalne, no kad god su prisutne pokušajte promisliti jesu li korisne ili vas samo uznemiruju. Pitajte se što mogu danas učiniti? Učinite sve što bi vas moglo pripremiti za budućnost (to ne znači kupovati tablete joda, već npr. upoznati se s protokolima za postupanje u izvanrednoj situaciji). Drugim riječima, ako samo brinete, onda trebate prestati. Um je moćan i ovdje je da bi nas zaštitio. Naši umovi imaju moć zamišljanja i pozitivnih i negativnih scenarija. Negativni će nas odvesti u tjeskobu, a pozitivni će nam priuštiti trenutak psihičkog mira. Sve su to samo zamišljanja, pa kad se ulovite da „vrtite“ neki negativni scenarij budućnosti, recite si Dosta! i pokušajte zamisliti budućnost u svijetlim bojama. To nije zavaravanje, to je briga za sebe.
2. Može vam pomoći da se i ako osjetite iznenadni napad tjeskobe, usredotočite na disanje. Polagano disanje s produženim izdahom može biti od velike pomoći. Ako vam ne pomogne, pokušajte tehniku disanja gdje dva puta brzo udahnete i jednom produženo izdahnete. Sliči disanju tijekom ili nakon plakanja. Time ćete svome tijelu dati signal da se umiri.
3. Brinite o tijelu. Važno je paziti na sebe i svoje najmilije, dobro jesti, vježbati, boraviti u prirodi i osigurati si dobar san
4. Promatrajte svoje pse i mačke. Oni žive za danas. Ako ih napada neposredna opasnost, oni se bore ili bježe. Ali ako u sadašnjosti nema opasnosti, oni žive svoj život. Jedu, piju, spavaju, trče. Kućni ljubimci ne zamišljaju buduće opasnosti, nego opažaju sadašnjost. Kada dođu ovako teška vremena, treba osvijestiti da tjeskoba dolazi od zamišljanja budućnosti. Dovoljno je da nabrojite što sve vidite oko sebe, što čujete, što dodirujete i već ćete pažnju vratiti u sadašnjost.
5. Održavajte rutinu. Rutinu smo naučili u doba lockdowna kada smo bili zatvoreni u svojim kućama. Rutina pomaže u vraćanju osjećaja kontrole. U njoj neka bude svega: rada i učenja, tjelesne aktivnosti, odmora, trenutaka posvećenih samome sebi, plakanja, smijeha kojeg svakako treba, druženja, tjelesnog dodira, igre i zabave. Osmislite svoj recept za taj dan i držite ga se.
6. Koristite humor. Upravo se kroz humor najbolje očituje sposobnost ljudskog uma da preoblikuje bilo koju situaciju tako da postane manje neugodna. Koristite humor, koristite crni humor, svaki humor je dobrodošao. Omogućit će vam mali predah. Smijeh je dozvoljen i poželjan i u najgorim životnim okolnostima jer kroz njega skupljamo snagu za dalje.

1. NAJBITNIJE: Ne gledajte (previše) vijesti na TV-u! Ako se u međuvremenu dogodi nešto neočekivano ili nešto što biste trebali znati, budite uvjereni da ćete to saznati i bez da gledate TV. Stalno izlaganje informacijama ponekad nam daje dojam kontrole, ali češće u nama izaziva tjeskobu.
2. Razgovarajte jer razgovor pomaže. Pretakanje svojih misli u riječi je blagotvorno, dijeljenje briga s drugim ljudima doslovno djeluje kao lijek. Pričajte s partnerom, obitelji i prijateljima.
3. Obratite se stručnjacima za psihičko zdravlje. Psiholozi nemaju čarobne štapiće i sami osjećaju anksioznosti, ali imaju znanje o psihičkim stanjima koje vrlo rado dijele. Ako nemate mogućnost za direktan razgovor, internet je pun članaka o tome kako si olakšati ovaj period. Pazite da su članci iz provjerenih izvora, ponekad kvazi-stručnjaci dijele savjete koji dugoročno ne pomažu, ako ne i odmažu.

Žalosno je što se ovo sve uopće dogodio, ali kad je već ovdje, pokušajte to iskoristiti da bi upoznali sebe. Sve što smo doživljavali zadnje dvije godine nas je iscrpilo, umorni smo i posve je očekivano da osjećamo neugodne osjećaje. Neki od njih dolaze zbog zamišljanja strašnih scenarija, neki dolaze zbog prisjećanja strahota rata kroz koje smo prošli. Neki dolaze od opažanja vlastitih tjelesnih reakcija. Promatrajte se s razumijevanjem. Opazit ćete što izaziva osjećaje, što ih pojačava, a što umiruje. Život jednostavno nije lagan, ali moramo vjerovati da će se iz ovoga roditi neki mudriji svijet.

I zaista, u budućnosti imamo mnogo toga čemu se trebamo radovati.

Na kraju dana možemo izdržati mnogo više nego što mislimo da možemo.

Frida Kahlo