22. studenoga 2024.

Kutjevački.hr

INFORMATIVNI PORTAL GRADA KUTJEVA

Jesmo li dovoljno zahvalni?

Ana Helena GALIĆ

Zamislite da sjedite na sredini velike zelene livade. Na jednoj strani livade nalaze se brige, strahovi i slične neugodne misli, a na drugoj strani nalaze se optimizam, nada i zahvalnost. Ako svakodnevno odlučujete hodati prema kraju livade na kojem se nalaze negativne misli, uskoro će se na zemlji stvoriti put. Ako postoji put, veća je vjerojatnost da ćete njime hodati i u budućnosti. Često provodimo vrijeme razmišljajući o onome što nemamo, o boljem poslu koji bismo mogli imati, o boljem autu koji bismo htjeli kupiti, razmišljamo kako bismo samo voljeli da zarađujemo malo više novca ili da imamo malo veću kuću. I kada bismo to ostvarili, zasigurno bismo bili sretni. Koliko često odvojimo vremena za razmišljanje o stvarima, ljudima i mogućnostima koje već imamo i bez kojih ne možemo zamisliti život ovakvim kakav jest?

Zahvalnost se najčešće definira kao ugodan osjećaj koji se javlja nakon što dobijemo pomoć koju smatramo vrijednom. No, ona nije usmjerena samo na ljude koji su nam pružili ruku u teškoj situaciji. Zahvalnost je životna orijentacija prema primjećivanju i cijenjenju pozitivnoga u vlastitome životu i svijetu. Istraživanja su pokazala da je prakticiranje zahvalnosti povezano s poboljšanjem socijalnih odnosa, povećanim osjećajem sreće, smanjenjem depresivnosti te povećanjem subjektivne dobrobiti, pa čak i zdravlja. Dokazano je da usvajanje različitih vježbi zahvalnosti, može poboljšati kvalitetu sna, utjecati na lučenje hormona sreće, regulirati lučenje hormona stresa, smanjiti anksioznost i poboljšati rad imunološkoga sustava.

Vođenje dnevnika

Zapisivanje stvari koje vam donose osjećaj zahvalnosti jedan je od najjednostavnijih načina za vježbanje osjećaja zahvalnosti.

Cilj je vježbe reflektirati se na protekli dan, par dana ili tjedan i sjetiti se 3–5 stvari na kojima ste najviše zahvalni. Na ovaj se način fokusirate na sve dobro što vam se dogodilo u određenomu vremenskom periodu. Možete ovo raditi svaki dan ili jednom tjedno, ovisno o vlastitim preferencijama. Ako vođenje dnevnika postane na neki način opterećenje ili obaveza, prilagodite vremenski period tako da vam ova aktivnost bude ugodna i da ona postane nešto što želite raditi.

Staklenka zahvalnosti

Ukrasite staklenku tako da vam bude lijepa i privlačna. Svaki dan na komadiće papira napišite tri stvari na kojima ste zahvalni. Možete pisati o sitnim radostima, kao što je ispijanje kave u vašem najdražem kafiću, ili o velikim darovima koje imate, kao što su vaši najbliži, vaš partner, prijatelji. Papiriće umetnite u staklenku.

Uskoro ćete imati staklenku punu razloga zašto je vaš život lijep i vrijedan življenja. Na ovaj način također ćete razviti naviku prakticiranja zahvalnosti za male stvari. Ako se ikada osjećate potišteno i treba vam nešto što će vas razvedriti, izvucite nekoliko papirića iz staklenke te se podsjetite tko i što vam donosi radost u životu.

Meditacija/molitva

Meditacija nije uvijek laka. Zahtijeva pražnjenje uma, što može biti zahtjevan zadatak jer misli često lutaju i ometaju nam pažnju. No, ovakva vrsta meditacije usmjerava pažnju na sve što vam u životu donosi sreću, mir i zahvalnost te će stoga značajno unaprijediti vaš osjećaj subjektivne dobrobiti. Pri izvođenju ove vježbe pratite sljedeće korake:

  1. Namjestite se u ugodan i opušten položaj. Udahnite i izdahnite duboko nekoliko puta te pokušajte sa svakim izdahom opustiti tijelo i um. Prebacite pozornost na svoju neposrednu okolinu. Što vidite? Što čujete? Što osjećate? Recite sebi: Na ovome sam zahvalan/na.
  2. Usmjerite misli na ljude koji su vam bitni i bliski. Vrlo je važno svakoj osobi dati pozornost koju zaslužuje. Promislite i o stvarima bez kojih bi vam život bio neugodniji. Recite sebi: Na ovome sam zahvalan/na.
  3. Zatim usmjerite pažnju na sebe. Recite sebi: Ja sam jedinstven/a, blagoslovljen/a maštom, mogućnošću da komuniciram, da razumijem i učim iz svoje prošlosti, da planiram svoju budućnost, sposoban/na podnijeti prepreke koje mi se postave na put. Na ovome sam zahvalan/na.
  4. Za kraj se zadržite neko vrijeme u osjećaju da je život dragocjen dar. Podsjetite se da ste rođeni u vrijeme nezapamćenog prosperiteta i blagostanja. Budite zahvalni na tome što možete disati, vidjeti, hodati; budite zahvalni na zdravlju koje imate, kulturi u kojoj živite i znanju koje možete steći. Recite sebi: Na ovome sam zahvalan/na.

Šetnja zahvalnosti

Ova vježba zahtijeva samo osjećaj zahvalnosti i volju za izlaskom iz kuće.

Šetnja sama po sebi ima pozitivne učinke na fizičko zdravlje: povećava razinu hormona endorfina koji smanjuje stres, poboljšava cirkulaciju i zdravlje krvožilnog sustava te smanjuje osjećaj umora i krvni tlak. Uparivanjem ove aktivnosti sa zahvalnim stanjem uma njegovat ćete vlastito fizičko i psihičko zdravlje.

Povedite partnera ili prijatelja sa sobom i uživajte u tišini ili komentirajte zajedno sve divne prizore koje uočite. Na ovaj način možete i njima izraziti kako cijenite provoditi vrijeme u njihovu društvu.

Pismo zahvalnosti

Ovo bi mogla biti najsnažnija vježba zahvalnosti koju možete probati. Napišite rukom pismo osobi na čijoj ste prisutnosti u svom životu najviše zahvalni. Budite detaljni, izrazite svaku sitnicu njihova postojanja koju smatrate vrijednom divljenja. Objasnite im koje njihove kvalitete cijenite i kako oni uljepšavaju vaš život. Ako imate vremena i mogućnosti, osobno im predajte ovo pismo. Možete toj osobi poslati i poruku, no ne zaboravite više puta pročitati pismo i provjeriti jeste li se jasno i ispravno izrazili prije nego što im ga predate.

Nije sreća ta koja donosi zahvalnost, zahvalnost je ta koja donosi sreću.

Piše: Ana Helena Galić, mag. psych.