22. listopada 2021.

Kutjevački.hr

INFORMATIVNI PORTAL GRADA KUTJEVA

Jedan od sedam sekretara SKOJ-a rođen je u Kutjevu – Josip Kolumbo


Sedam sekretara SKOJ-a naziv je za sedmoricu jugoslavenskih komunista koji su između 1920. i 1930. godine bili sekretari, odnosno vodili Savez komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ), podmladak tada ilegalne Komunističke partije Jugoslavije. Svi su umrli mladi, za vrijeme šestosiječanjske diktature – bilo u oružanim sukobima s policijom Kraljevine Jugoslavije, bilo uslijed mučenja. Zbog toga su stekli status mučenika među jugoslavenskim komunistima, a poslije Drugog svjetskog rata su ih vlasti FNRJ pokopale u Grobnici narodnih heroja u Zagrebu. Po njima je nazvana jedna od najprestižnijih nagrada u komunističkoj Jugoslaviji, a njihova je sudbina bila predmet i televizijske serije snimljene 1981. godine.

Josip Kolumbo rođen je 1905. u Kutjevu, a bio je bavarski radnik koji je zanat izučio u Zagrebu gdje je i umro. Poznat je kao sindikalni aktivist koji se borio u doba Šestosiječanjske diktature. Radio je i u Nišu gdje je za organizirao borbene grupe radnika za borbu protiv ORJUN-e.

1924. godine je uhapšen i osuđen na jednu godinu zavora. 1926. izabran je u Centralni komitet SKOJ-a. 1928. odlazi u Moskvu na fakultet nacionalnih manjina Zapada, ali se 1930. vraća preko Francuske u zemlju ne dovršivši školovanje. 1930. ubijen je od policiji pružajući otpor do kraja.

Nakon smrti, po njemu je kao jednom od sedam sekretara SKOJ-a nazvana i osnovna škola u Kutjevu.

Sedam sekretara SKOJ-a su bili:

  • Josip Debeljak 1902. – 1931.
  • Josip Kolumbo 1905. – 1930.
  • Pavle Paja Marganović 1904. – 1929.
  • Janko Mišić 1900. – 1929.
  • Mijo Oreški 1905. – 1929.
  • Pero Popović Aga 1905. – 1930.
  • Zlatko Šnajder 1903. – 1931.

Tijekom staljinističkih čistki 1930-ih stradalo je još nekoliko sekretara SKOJ-a (Grgur Vujović, Vilim Horvaj, Nikola Kotur), ali oni nisu stekli sličan status mučenika u SFR Jugoslaviji.

Izvor: Lončarević, Juraj (1981.) Kutjevo – Mala monografija župe Kutjevo i okolice, Zagreb: Kršćanska sadašnjost.