Danas slavimo blagdan svetog Vinka – dan kada započinje vinogradarska godina

Blagdan svetog Vinka, u narodu poznat kao Vincelovo, svake se godine obilježava 22. siječnja i tradicionalno označava početak nove vinogradarske sezone. Iako sam sveti Vinko nema povijesnu poveznicu s vinom, njegovo ime i datum blagdana kroz stoljeća su se povezali s prvim radovima u vinogradima. Taj je običaj osobito živ u vinorodnim krajevima Hrvatske, ali i u drugim europskim regijama.

Sveti Vinko bio je đakon u španjolskoj Zaragozi početkom 4. stoljeća, u vrijeme progona kršćana za vladavine cara Dioklecijana. Prema predaji, rimski upravitelj Dacijan pokušavao ga je slomiti prijetnjama, bogatstvom i teškim mučenjima, no Vinko je ostao vjeran svojoj vjeri i biskupu Valeriju. Nakon mučeničke smrti, legende govore kako je njegovo tijelo čudesno sačuvano – gavran ga je zaštitio od zvijeri, a more ga je izbacilo na obalu kada su ga pokušali potopiti. Danas se njegove relikvije čuvaju u Lisabonu, a na likovnim prikazima najčešće je prikazan kao mladi đakon u dalmatici, znaku mučeništva.

U vinogradarskoj tradiciji Vincelovo ima snažno simbolično značenje. Tog se dana vinogradari okupljaju kako bi blagoslovili vinograde, obavili prvu rezidbu trsova i zazvali Božji blagoslov za dobru i rodnu godinu. Uobičajeno je na trsove objesiti kobasice i slaninu, kao znak obilja, te ih politi vinom, čime se simbolično „hrani“ vinograd.

Sveti Vinko smatra se zaštitnikom vinogradara, vinara i trgovaca vinom, ali i mnogih drugih zanimanja, poput krojača, staklara i mornara. Njegovo ime nose brojne crkve, kapele i župe diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. Vincelovo je stoga više od vjerskog blagdana – to je dan zajedništva, okupljanja uz vatru, domaću hranu i čašu vina.

Povezujući vjeru, tradiciju i prirodu, Vincelovo ostaje simbol nade i novog početka, trenutak kada vinogradari s optimizmom započinju još jednu godinu rada i iščekivanja plodova svoga truda.