Dabar – zaštićena životinja koja se nalazi na području grada Kutjeva

Jedna od zaštićenih životinja u Republici Hrvatskoj koja se početkom 2019. godine pojavila na području Kutjeva je dabar. Zanimljiva je činjenica da je dabar u Hrvatskoj istrijebljen krajem 19. stoljeća. Prvi dabrovi vraćeni su u Hrvatsku 20. travnja 1996. godine u šumu Žutica pokraj Ivanić Grada. Od tada se dabar širi te je sada prisutan u mnogim rijekama kontinentalne Hrvatske.

Dabar je 2019. godine prvi put zabilježen i na području grada Kutjeva i to u Kutjevačkoj riki, malo sjevernije od naselja Kula. Iako je dabra teško vidjeti tijekom dana, uz Kutjevačku riku uočena je aktivnost dabra u vidu srušenih mladih stabala koja dabar grize. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske županije redovno obavlja monitoringe dabra, ali trenutno nije poznato koliko jedinki dabra ima na području Kutjeva. U nekim drugim dijelovima naše županije aktivnost dabra puno je značajnija pa su uočeni tragovi jedinki, izgrađene su brane i nastambe od srušenih mladih stabala.

Smatra se da će populacija dabrova i dalje rasti jer nemaju prirodnih neprijatelja. U Hrvatskoj se, prema odredbama Zakona o lovu, dabar tretira kao divljač. Istovremeno je, na temelju Pravilnika o lovostaju, zaštićena životinja i tijekom cijele godine zabranjen je lov na dabrove. Osim što je zaštićen lovostajem dabar je i strogo zaštićena vrsta.

Informacije o dabru:

Dabar – Castor fiber (Linnaeus, 1758)

Dabar je najveći glodavac sjeverne Zemljine polutke. Vodena je i kopnena životinja. Boja krzna mu varira od svjetlije do tamnije smeđe. Naraste do jedan metar u dužinu s repom od tridesetak centimetara i prosječnom težinom tijela od 18 kilograma. Rep mu je širok, plosnat i ljuskav, a služi mu za manevriranje u vodi i uzbunjivanje. U blizini anusa ima mirisne žlijezde. Ima snažne čeljusti s vrlo izraženim prednjim zubima – glodnjacima, u obliku dlijeta. S prednje strane prekriveni su narančastim slojem cakline, a sa stražnje bijelim dentinom.

Dabar je teritorijalna životinja. Monogaman je i vrlo brižan i privržen svojoj obitelji. Gradi jazbinu i hodnike uz obalu, pod zemljom, tako da su ulazi uvijek ispod nivoa vode. Hodnici završavaju proširenjem koje se nalazi  iznad površine vode i koje je ispunjeno suhom travom. Kako bi zaštitio ulaz u jazbinu, dabar gradi branu i na taj način podiže razinu vode i skriva ulaz.

Ženka u proljeće, između travnja i lipnja, koti 1 – 5 mladih koji se hrane mlijekom oko dva mjeseca. O mladima se brinu oba roditelja.

Dabar se hrani biljnom hranom, a omiljena poslastica su mu mlade grane. Da bi do njih došao ruši i velika stabla i to pregrizanjem debla na visini 30 do 40 centimetara od zemlje. Nakon što iskoristi mlade izbojke i koru za prehranu, ostatak drvnog materijala koristi za gradnju nastambi i brana. Dio hrane sprema u svojim spremištima te ju koristi zimi kada ne može izlaziti na kopno zbog zaleđenosti vodene površine.

Tekst i fotografije: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske županije

Naslovna fotografija: https://www.sumazutica.com/dabar-u-zutici