Čitanje od najranije dobi – što, kada, kako i zašto?

„Nijedno dijete nije premalo za slušanje priča, niti preveliko za uživanje u omiljenim pričama koje je već čulo mnogo puta. Roditelji koji čitaju svojoj djeci obično imaju djecu koja vole knjige i vole čitati.“ (Američka udruga knjižnica)

Jeste li znali da samo 15 minuta čitanja dnevno pomaže djetetovu cjelokupnom razvoju?

Priče za laku noć oduvijek su važan dio obiteljskog života i u njima uživaju cijele obitelji, a posebno djeca. Pokazuju to i brojna istraživanja prema kojima čak 83% djece uživa u čitanju prije spavanja, dok njih 68% aktivnost čitanja svrstava među najdraže aktivnosti koje provode sa svojim roditeljima. Čitanje djeci oduvijek ima bezbroj uloga i funkcija u samom odgoju, a osim što zbližava i izgrađuje čvrstu vezu između roditelja i djece, čitanje ima i brojne druge dobrobiti za njihov intelektualni, socijalni, emocionalni, moralni i estetski rast i razvoj.

Zašto čitati djeci?  

Osim što izaziva zadovoljstvo i ugodu, pomaže djetetu u razvoju predčitalačkih vještina te pridonosi motivaciji za samostalno čitanje i uživanje u čitanju i knjizi u kasnijoj dobi, čitanje djetetu od najranijih dana:

• unaprjeđuje djetetove sposobnosti slušanja,
• pomaže u razvoju opažanja, promatranja, pozornosti, pamćenja, kritičkog mišljenja i logičkog zaključivanja,
• uvodi dijete u raznoliki svijet zbivanja i iskustava, razvija raznolike djetetove interese, omogućuje stjecanje znanja,
• potiče razvoj dječjeg govora, bogati njegov rječnik i govorne sposobnosti,
• bogati maštu i kreativno mišljenje,
• razvija djetetove osjećaje i sposobnost uživljavanja u osjećaje drugih,
• potiče razumijevanje socijalnih odnosa, pravila ponašanja, pravde i nepravde,
• pomaže u učenju rješavanja sukoba,
• potiče solidarnost i toleranciju,
• pomaže usvajanju moralnih vrijednosti i humanih poruka

Važno je, dakle, da dijete od rane dobi stječe naviku čitanja knjiga. Čitanje od rane dobi pomaže djeci da na čitanje gledaju kao na izvor zadovoljstva, a ne kao na obvezu. Osim toga, vrlo je vjerojatno da će djeca koja su izložena čitanju od najranijih dana kroz odrastanje češće birati knjige pored video igrica, televizije i ostalih vidova zabave.

Kada čitati djeci?

Za čitanje nikada nije prerano. Istraživanja pokazuju kako je period od djetetova rođenja pa do njegove treće godine vrlo važan za dugoročni razvoj jezika, pamćenja, emocija i socijalizacije. Već oko šesnaestoga tjedna dijete je spremno za slušanje priča, od šestog mjeseca sposobno je reagirati na intonaciju glasa, dok je najbolje razdoblje za početak čitanja knjiga između sedmog i devetog mjeseca života.

Kako bi jednom kada s tim započnemo čitanje postalo navika, važno je unaprijed pokušati odrediti dnevni ili tjedni raspored za čitanje i pokušati se držati zamišljenog plana. Najpogodniji trenutci za čitanje su oni u kojima odrasla osoba i dijete imaju dovoljno vremena da se mogu opušteno posvetiti knjizi. Ako je dijete umorno i brzo gubi koncentraciju, najbolje je čitanje odgoditi za neko drugo, primjerenije, vrijeme. Većina roditelja čitanje prakticira u večernjim satima jer se tada u potpunosti mogu posvetiti djetetu nakon obavljenih dnevnih aktivnosti. Međutim, to može biti i slobodno poslijepodne, na izletu, na plaži, u parku, u automobilu..

Što čitati djeci?

Prva knjiga koju dijete dobiva u ruke najčešće je slikovnica. To je knjiga kroz koju dijete uči o svijetu, koja ga odgaja i pomaže mu svladati razne poteškoće s kojima se susreće. Slikovnica djetetu pruža osnovne spoznaje o svijetu koji ga okružuje te mu omogućuje razvoj mišljenja i podupire razvoj njegova govora. Osim navedenoga, slikovnica kod djeteta razvija književno-umjetnički ukus, obogaćuje njegov rječnik, djeluje na njegove osjećaje, utječe na njegov stav i zanimanje za knjigu te pomaže razvijanju ljubavi prema čitanju. Slikovnica nerijetko pomaže djetetu u rješavanju problemskih situacija. Njen sadržaj tako može biti vezan uz djetetove osjećaje, zdravlje, higijenske navike, osobine njegove ličnosti, ponašanje, odnose u obitelji i društvu i dr.

Nije svaka slikovnica primjerena svakom djetetu. Ona se mijenja s djetetovim odrastanjem, onako kako se mijenjaju djetetova znanja, sposobnosti i interesi. Budući da je slikovnica zapravo oslikana knjiga, upravo je odnos teksta i ilustracije važan kod odabira slikovnica primjerenih za određenu dob.

Slikovnice za najmanju djecu (u prvoj i drugoj godini života) više sliče igrački no knjizi – rasklapaju se, sastavljaju u maštovite oblike, izrezane su i oblikovane prema nekom liku na slici, debele su i izrađene od kartona ili su mekane i savitljive, izrađene od tkanine, spužve ili plastike.

U ranoj dobi djeca vole slikovnice s ritmičkim stihovima, brojalicama i pjesmicama koje uvijek ponovno i sa zadovoljstvom slušaju. Prve djetetove slikovnice tako su obično tzv. pojmovne slikovnice (slike predmeta, ljudi, okruženja iz prirode) koje su za malo dijete i prvi udžbenici uz koje uči tumačiti sliku, prepoznavati, govoriti, opisivati, uspoređivati.

Slike u slikovnicama za najmlađu djecu ne smiju biti opterećene suvišnim detaljima koji bi mogli odvlačiti djetetovu pozornost. Dok su djeci mlađe dobi primjerene slikovnice s više slika, a manje teksta, starijima uz ilustracije treba i složenija radnja. Kako dijete odrasta i osamostaljuje se u razgledavanju, listanju pa i čitanju slikovnica, ilustracije sve više gube informativnu funkciju i u sve većoj mjeri ispunjavaju estetsku – slika više ne pomaže shvaćanju teksta već obogaćuje doživljaj. Četverogodišnjacima i petogodišnjacima zanimljive su tako radnje s jednostavnim zapletom, priče o ljudima i događajima bliskim njihovom iskustvu, a dok djecu u šestoj godini života zanimaju složenije priče o ljudima i prirodi bliskih i dalekih krajeva, basne i bajke. Starijoj predškolskoj djeci primjerene su slikovnice s maštovitim, nedorečenim ilustracijama jer dijete slušajući i čitajući samo stvara predodžbe o likovima i radnji.

Kako čitati djeci?

Kako bi čitanje i vama i vašem djetetu bilo užitak i kako biste u njemu uživali najviše što je moguće, bilo bi dobro pridržavati se određenih savjeta stručnjaka, a neki od njih su:

1. pronađite udobno i mirno mjesto za čitanje,
2. isključite sve što bi vas moglo ometati,
3. držite knjigu ispred djeteta kako bi ju ono moglo dobro vidjeti i dodirivati,
4. uključite dijete u čitanje tako da razgovarate o slikama, ponavljate riječi koje mu se sviđaju, postavljate pitanja, dajte mu da lista stranice i sl.,
5. pokazujte rukom riječi koje čitate jer dijete tako uči vezu pisanog i govornog jezika, kao i pravila jezika na kojem mu čitate,
6. preskočite riječi koje dijete ne može razumjeti,
7. čitajte priču u cjelini radi doživljaja, a zatim razgovarajte o njoj,
8. potaknite dijete da ono priča priču, slušajte ga,
9. čitajte izražajno, ne dopustite da vam glas postane monoton,
10. čitajte s izmjenama ritma i glasnoće, činite stanke i dajte djetetu dovoljno vremena da „proradi“ ono što je čulo,
11. birajte knjigu koju ćete čitati zajedno s djetetom, ponovno čitajte istu knjigu ako to dijete traži.
12. čitajte s djetetom razne materijale kojima ste u kući okruženi (recepti, upute, pošta) kako bi ono vidjelo smisao.

Ukoliko je ovaj članak u vama pobudio želju da (više) čitate svojem djetetu, donosimo vam i prijedloge slikovnica primjerene određenoj dobi. Popis prijedloga možete pogledati ovdje – http://www.korakpokorak.hr/upload/dijete_vrtic_obitelj/dijete_vrtic_obitelj_66.pdf. Neka vaše dijete zavoli knjigu – čitajte mu!