22. studenoga 2024.

Kutjevački.hr

INFORMATIVNI PORTAL GRADA KUTJEVA

Kako pomoći osobama treće životne dobi u savladavanju tehnologije?

Mali razgovori - veliki poticaji, Mirna Soldo

Izazovi današnjice uvelike su određeni velikim tehnološkim izumima koji su rezultirali napretkom čovječanstva. Tehnologija je svakako velik izazov za sve ljude, a posebice za osobe starije životne dobi koje se sada moraju prilagođavati novonastalim zahtjevima s kojima se nikada prije nisu susretali.

Da, naravno da se s takvim izazovima nose i mlađe osobe, no razlika je u tome što se mladi ljudi novijih generacija rađaju okruženi tehnologijom i samo nadograđuju svoja znanja i vještine. Taj slučaj nije kod osoba starije životne dobi jer se oni prvi put u zrelijim godinama susreću s tehnologijom, moraju krenuti od samih osnova i još k tome s vremenom dopunjavati nova znanja i vještine. Sažeto rečeno: mladi ljudi novijih generacija imaju bolju startnu poziciju za razumijevanje tehnologije od osobe treće životne dobi.

Današnji svijet upravo i zbog koncepta cjeloživotnog obrazovanja uključuje sve generacije u tehnološke procese, dok su prije u tehnološkim početcima oni možda bili rezervirani samo za mlađe generacije. Cjeloživotno obrazovanje ne zahvaća samo poslovni svijet pojedinca, nego i društveni život putem društvenih mreža. Upravo zbog toga potrebna je inverzija u učenju, odnosno to da mlađi podučavaju starije. Podučavanje može biti unutar obitelji kćer-otac, unuk-baka i slično, putem organiziranih edukacija unutar ovlaštenih institucija ili pak putem edukativnih radionica u samoj užoj društvenoj sredini. Kao i kod svake vrste obrazovanja potreban je trud i strpljenje obje strane – učitelja i učenika.

Upravo putem ovakvih aktivnosti mogla bi se još više učvrstiti međugeneracijska povezanost unutar društva. Obrazovanjem osoba treće životne dobi o informacijskim tehnologijama putem raznih edukativnih radionica uvelike bi se utjecalo na poboljšanje njihove tehnološke pismenosti, ali i ono najvažnije, socijalnih vještina te uključenosti u socijalni život zajednice.

Takve pozitivne primjere imamo i u Republici Hrvatskoj:

  • Grad Rijeka je u sklopu projekta “Zdravi grad” ponudila svojim umirovljenicima informatičko opismenjavanje te je u proces uključila  tisuću umirovljenika tijekom godinu dana
  • U Varaždinu na Fakultetu organizacije i informatike studenti su organizirali radionice podučavanja osoba treće životne dobi o izradi i korištenju računa na platformi Gmail, Facebook i Skype.

Vjerujem da su ovo samo neki od pozitivnih primjera koji, ne samo da pomažu osobama treće dobi u savladavanju informacijske tehnologije, nego i povećavaju njihovu socijalnu uključenost, ali i međugeneracijsku komunikaciju.

Piše: Mirna Soldo, mag. soc.