Slobodno je vrijeme danas aktualan, moderan i vrlo složen fenomen. Ono nije samostalno područje čovjekova života, nego prostor i mogućnost interakcije u procesima individualizacije, socijalizacije i inkulturacije, kao i prostor samoaktualizacije te samoostvarenja osobnosti.
Što je zapravo slobodno vrijeme?
Slobodno vrijeme definira se kao vrijeme u kojem osoba, vršeći svoj izbor, teži za postupnim razvojem svoje osobnosti. S obzirom da slobodno vrijeme stvara brojne mogućnosti za zadovoljenje vlastitih interesa i potreba te pomaže u aktiviranju stvaralačkih snaga, od izuzetne je važnosti za cjelokupni razvoj čovjeka.
Pasivnost predstavlja ozbiljan problem
Nagli razvoj znanosti i tehnologije te promjene cjelokupne kulture života stalno mijenjaju način na koji poimamo slobodno vrijeme. Današnje generacije sve su manje organizatori zabave i slobodnog vremena, a sve više konzumenti sadržaja koje nude visokoprofesionalni događaji (zabave, koncerti, utakmice, spektakli i sl.).
Konzumenti postaju pasivni auditorij, nepripremljeni za aktivno provođenje slobodnog vremena, ali i razvoj pozitivnih učinaka različitih aktivnosti u slobodnom vremenu. Prevladavanje takvih pasivističkih i konzumentskih oblika provođenja slobodnog vremena često vodi dehumanizaciji, a istovremeno otvaraju prostor za negativne oblike provođenja slobodnog vremena kao što su konzumacija cigareta i alkohola, „lutanje“, razvoj rizičnih seksualnih ponašanja, nasilje, delinkvencija.
Tako „uređeno“ slobodno vrijeme idealan je prostor za razvoj i manifestaciju problematičnog ponašanja, ali i raznih poremećaja ponašanja te ovisnosti koji negativno utječu na razvoj cjelokupne osobnosti.
Organizacija slobodnog vremena donosi puno pozitivnih rezultata
Da bi slobodno vrijeme omogućilo primjeren razvoj osobnosti, a ujedno i otvorilo mogućnosti za zadovoljavanje interesa i potreba pojedinca, potrebno ga je kvalitetno organizirati. Aktivno i kvalitetno provođenje slobodnog vremena ima značajan pozitivni utjecaj na:
- socioemocionalni razvoj i angažman, uključujući održavanje prijateljstava, angažman u zabavi i druženju te sposobnost da se nosimo s različitim situacijama,
- profesionalni razvoj i angažman, stjecanje vještina nužnih za zapošljavanje, razumijevanje profesionalne karijere te način njezina ostvarivanja,
- fizički razvoj i angažman, biološku maturaciju i zdravlje,
- kognitivni razvoj i angažman, razvoj kritičkog mišljenja, kreativnosti te sposobnosti rješavanja problema,
- građanski razvoj i angažman, tj. vlastiti utjecaj na socijalnu okolinu i odgovornost prema drugima, uz priliku da se zajednički radi na postizanju nekog cilja.
Kvalitetno organizirano slobodno vrijeme pomaže u aktiviranju stvaralačkih snaga za čije zadovoljavanje čovjek nema prilike u ostalim vidovima života. Osim toga, ono je idealna prilika za samoizražavanje, opuštanje, odmor, razonodu, vježbanje samokontrole te razvoj i učenje u drukčijim uvjetima.
U vremenu u kojem živimo, slobodno vrijeme ima relativno velik vremenski prostor. S obzirom da je svojim sadržajima i oblicima uključeno u živote ljudi, važno je kako ga koristimo. Ako je slobodno vrijeme nedovoljno organizirano i nekvalitetno vođeno, ono postaje izvor društveno neprihvatljivih ponašanja i raznih oblika ovisnosti. Zbog toga je od iznimne važnosti pomno organizirati i strukturirati svoje slobodno vrijeme, pri čemu treba voditi računa o zadovoljavanju različitih potreba koje su u skladu s vlastitim interesima i željama.
Više priča
[FOTO] Božićni šahovski turnir u Lukaču: ŠK Jajce odnio pobjedu, uručeni pehari i nagrade
Nestala je 17-godišnja Valentina Šajnović iz Kule
OŠ Zdenka Turkovića poziva na paljenje svijeća u spomen na žrtve tragičnog događaja