Strateški plan zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023.-2027.

Hrvatski će poljoprivrednici u sklopu Strateškog plana imati na raspolaganju 3,6 milijardi eura od kojih je:

• 1,87 milijardi eura namijenjeno izravnim plaćanjima,
• 1,76 milijardi eura ide za mjere ruralnog razvoja,
• 52 milijuna eura za vinarstvo i
• 9,5 milijuna za pčelarstvo.

Uz to,

• za poticanje pametnog, otpornog i diversificiranog sektora poljoprivrede sa zajamčenom opskrbom hrane izdvojeno 61 % raspoloživih sredstava,
• za jačanje okoliša i klimatske politike te doprinos ciljevima EU u područjima okoliša i klime 25% te
• 12 % za jačanje socioekonomske strukture ruralnih područja.

Time je za primarnu poljoprivrednu proizvodnju osigurano više od 204 milijuna eura te 143 milijuna eura za prehrambeno-prerađivačku industriju.

Novom Zajedničkom poljoprivrednom politikom  su države članice odredile da najmanje 35% proračuna za ruralni razvoj bude namijenjeno svim vrstama intervencija vezanih za okoliš i klimu, što uključuje i dobrobit životinja i dio plaćanja za područja s ograničenjima za poljoprivrednu proizvodnju što se u ovome kontekstu poznato kao zelena arhitektura. Intervencije za klimu i okoliš uključuju

• smanjenje korištenja zaštitnih sredstava u višegodišnjim nasadima,
• očuvanje bioraznolikosti i okoliša na trajnim travnjacima i oranicama,
• očuvanje ugroženih izvornih pasmina domaćih životinja u okviru mjere sada poznate kao Mjera 10,
• prijelaz na ekološki uzgoj i održavanje ekološkog uzgoja.

Isto tako, minimalno 25 posto proračuna izravnih plaćanja treba dodijeliti za eko-sheme, koje se odnose na

• pašarenje na pašnjacima,
• očuvanje travnjake visoke prirodne vrijednosti,
• raznolikost usjeva i nasada,
• uporabu stajskog gnoja na oraničnim površinama,
• minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina,
• konzervacijsku poljoprivredu te
• intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina.

Ujedno su osmišljene i intervencije kojima će nastoji zadržati mlade u ruralnom prostoru pomoću

• dodatnih plaćanja po površini za prvih 50 ha,
• potpore za generacijsku obnovu poljoprivrednih gospodarstava kroz preuzimanje poljoprivrednih gospodarstava od strane mladih poljoprivrednika,
• većeg postotka sufinanciranja investicija u proizvodnju,
• stopostotnog financiranja kupovine zemljišta kroz financijske instrumente.

Poticat će se i promovirati digitalizacija proizvodnje, umrežavanje i sudjelovanje u istraživanjima te primjena inovativnih rješenja (AKIS), kao i sudjelovanje u kreiranju lokalnih razvojnih strategija (LEADER).

Izvor: https://www.eu-projekti.info/