Još malo i dolazi vrijeme kad se opraštamo od naših najpoznatijih ptica selica, bijelih roda – Ciconia ciconia (Linnaeus, 1758), koje će zimu provesti u toplijim krajevima. U narodu je poznato da bijele rode dolaze oko Josipova, a na jug odlaze oko Bartolova. Spomendan Sv. Bartola, 24. kolovoza, je ujedno i Svjetski dan roda.
Bijela roda naraste do 110 centimetara u visinu, a promjer krila iznosi 195 – 210 centimetara. Perje na glavi, vratu i tijelu je bijele boje dok je dio krila crne boje. Odrasle jedinke imaju duge crvene noge i kljun, dok su kljun i noge mladih ptica tamniji.
Bijele rode su vezane uz ljude. Gnijezda uvijek grade u naseljenim mjestima, na krovovima kuća, na gospodarskim objektima, crkvama ili na električnim stupovima. O povezanosti rode i čovjeka govori i činjenica da se lik rode od davnina provlači kroz mitove i legende mnogih naroda. U zapadnoj kulturi pa tako i u Hrvatskoj, roda je simbol rađanja. Rode hranu nalaze na različitim staništima u blizini naselja, na poljoprivrednim površinama, travnjacima, u blizini močvara i rijeka. Često ih se može vidjeti kako hodaju iza traktora koji oru ili iza kosilica, i hvataju kukce, vodozemce, gmazove i manje sisavce.
Rode se razmnožavaju u proljeće. Gnijezdo grade od granja koje je isprepleteno s grumenjem blata, stajskim gnojem i sličnim materijalom. Središte gnijezda oblažu mekšim materijalom kao što je trava, papir, krpe i sličan otpad koji nađu u blizini. Rode svake godine nadograđuju gnijezda te jako stara gnijezda mogu biti teška do tonu. Gnijezdo zajedno grade i popravljaju i mužjak i ženka, a počinje onaj koji se u proljeće prvi vrati iz Afrike. Ženka izleže najčešće 3 – 5 jaja. Na njima naizmjence leže i mužjak i ženka te se oboje brinu o ptićima.
U kolovozu se mlade rode zajedno s odraslima okupljaju u veća jata na hranilištima u poljima i krajem kolovoza odlijeću na jug. Rode iz našeg kraja zimuju na krajnjem jugu Afrike i prelaze put dug 12 – 15 tisuća kilometara. Većina mladih roda koje prežive prvi put na jug i povratak, kad postanu spolno zrele, gnijezdit će se na području na kojem su se i izlegle, u krugu od 25 kilometara oko roditeljskoga gnijezda.
Na području grada Kutjeva gnijezda bijele rode postoje jedino u Grabarju i Tominovcu, a do prije nekoliko godina postojalo je gnijezdo i u Kuli. Iako tu nemaju gnijezdo, rode se često mogu vidjeti i u Kutjevu, na oranicama kod Ovčara i u drugim naseljima gdje dolaze u potragu za hranom.
Tekst i fotografije: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske županije
Više priča
Održana prva radionica Put srca: Vještine za život
Mediteranska biljka koju uzgajamo u vrtu – Lavanda
Mediteranska biljka koju rado uzgajamo u vrtovima našeg kraja – Ružmarin