Riznica sjećanja Andrije Boškovića: Hrvatsko sokolsko društvo Kutjevo

U Kutjevu je nekada postojalo Hrvatsko sokolsko društvo koje je od početka 20.stoljeća funkcioniralo kao kotač zamašnjak u razvoju tjelesnog, moralnog i intelektualnog razvoja stanovnika Lijepe naše, ali i samog Kutjeva. Tih dana se prisjeća i Andrija Bošković.

Hrvatsko sokolsko društvo Kutjevo, kao sokolska župa, osnovano je 1911. godine. U posjedu sam fotografije na kojoj vidimo osam članova koji stoje obučenih u narodne nošnje dok su petorica koji sjede obučeni u građanska odijela.

Društvo je aktivno djelovalo sve do 1929. godine kada je raspušteno, ali ne svojom krivnjom. Naime, politički razlozi su doveli do ukidanja s čime će se čitatelji upoznati iz povijesnog osvrta.

Hrvatski sokol, tjelovježbena organizacija osnovana 1874. Nosioci sokolskog pokreta bili su liberalni građanski slojevi koji su se suprotstavili odnarođivanju. Osnivač sokolskog pokreta bio je Miroslav Tyrš (1832-1884) u Pragu (1862), a cilj pokreta je bio tjelesni, moralni i intelektualni odgoj naroda. Osnivačka skupština Hrvatskog sokola održana je 27.12.1874., a prvo natjecanje priredio je 15.07.1877. u vrtu streljane u Tuškancu. U listopadu 1883. otvorena je zgrada Hrvatskog sokola u Zagrebu. Sokolske organizacije počele su se osnivati i u drugim hrvatskim gradovima: Varaždinu (1878), Bjelovaru (1884), Karlovcu i Zadru (1885), Vukovaru (1886), Gospiću (1889), Splitu (1893) i Osijeku (1896). Zahvaljujući njima u Hrvatskoj se neometano odvijala nastava tjelesnog odgoja, koja je od 1874. obvezatna u hrvatskim osnovnim školama. Osim tjelovježbenog odjela Hrvatski sokol imao je i biciklistički, mačevalački i konjički odio. Često su ovi odjeli toliko razgranali svoju aktivnost da su se osamostalili kao posebni sportski klubovi. S izuzetnim entuzijazmom promican je i prosvjetni rad. Djelovali su orkestri, fanfare, zborovi i kazališni ansambl. Sokolska knjižnica brinula se o neprekidnoj publicističkoj djelatnosti. Prema starosnoj dobi članovi Hrvatskog sokola dijelili su se na podmladak (do 14 godina), naraštaj (od 15 do 18 godina) i članove i članice. Delegacija Hrvatskog sokola prvi je put posjetila Prag 1882. Osnivačka skupština Saveza hrvatskih sokolskih društava održana je na Sušaku 6.11.1904. Prvi hrvatski svesokolski slet je održan u Zagrebu 2. i 3. 9.1906. Savez hrvatskih sokolskih društava 1907. primljen je u članstvo Međunarodne gimnastičke federacije. U svibnju 1911. gimnastička vrsta Hrvatskog sokola  sudjelovala je na 5. svjetskom prvenstvu u Torinu što je bio prvi nastup jedne hrvatske sportske reprezentacije na nekom međunarodnom natjecanju.

U razdoblju od 1907. do 1914. osnovano je 19 sokolskih župa, od kojih je 14 bilo u Hrvatskoj, tri u SAD-u, a dvije u BIH. Drugi svesokolski slet održan je od 12. do 15.08.1911. u Zagrebu. Nezadovoljni svojim položajem u Sokolskom savezu Srba, Hrvata i Slovenaca (osn.1919. ) Hrvati su 28.05.1922. obnovili rad Hrvatskog sokolskog saveza. Ponovo se razvila raznolika aktivnost koja je rezultirala organiziranjem Trećeg hrvatskog svesokolskog sleta 1925. Tom prilikom u Maksimiru je od zemlje donijete iz različitih krajeva Hrvatske izgrađena sokolska mogila. Osnivanjem Sokola kraljevine Jugoslavije (1929) raspuštene su sve tjelovježbene organizacije s nacionalnim nazivima. Zadnja izvanredna skupština Hrvatskog sokolskog saveza održana je 15.12.1929. kada je jednoglasno zaključeno da Hrvatski sokolski savez ne pristupi Sokolu Kraljevine Jugoslavije i da se sva društva Hrvatskog sokola raspuste.

Povijesni osvrt

Zbog čega je Hrvatsko sokolsko društvo raspušteno?

Novim političkim usmjerenjem k obnovi Velike Srbije Srbi su uspjeli prvo tijekom balkanskih ratova (1912. i 1913.) dobiti Makedoniju, a 1918. i sve ostale slavenske pokrajine bivšeg Austro-ugarskog carstva. Srbije je u Jugoslaviji provodila pravu diktaturu, poput apsolutističke monarhije. Iz tih razloga je temeljem Odluke zadnje i izvanredne skupštine Hrvatsko sokolskog saveza održane 15.prosinca 1929. kada je jednoglasno odlučeno da Hrvatski sokolski savez ne pristupi Sokolu Kraljevine Jugoslavije i da se sva  društva sokola raspuste, raspušteno je i preostalo je s radom i Hrvatsko sokolsko društvo Kutjevo. U knjizi Tomislava Witenberga Sesvetački kraj u srcu Poljadije (Požega 2002) na str.112 piše kako je u Pleternici 1931. godine održana javna vježba kod domaćina Sokolskog društva Pleternica (osnovano 1906) gdje je sudjelovalo 9 društava iz požeškog okružja. U odnosu na stara hrvatska sokolska društva koja su trebala biti raspuštena uočavam dvije izmjene:

1. nema nacionalnog predznaka hrvatsko
2. rabi se naziv javna vježba umjesto starog hrvatskog naslova tjelovježba.

Društva su još nazvana jedinice. U Pleternici se natjecalo 9 jedinica požeškog okružja  svaka s jednom vrstom i to : Buk, Grabarje, Jakšić, Kaptol, Kutjevo, Mihaljevci, Požega, Pleternica i Velika. Od mogućih 160 bodova osvojili su:

1. Pleternica 102,25
2. Kaptol 93
3. Požega 88
4. Velika 73,25
5. Mihaljevci 73
6. Buk 64,50
7. Jakšić 62,50
8. Grabarje 61,25
9. Kutjevo 45

Iz priloženog se vidi da naši Sokolari nisu imali sreće. Važno je u sportu sudjelovati. Ako su raniji sokolari bili raspušteni (datiraju od 1911.), a vjerojatno jesu novi se sokolari nisu bili uhodali sudeći prema postignutom rezultatu.

Izvor Kutjevo nekad i danas – život uz običaje (Andrija Bošković)