Mario Strapač na svojoj farmi krava
Gospodin Tihomir Strapač radio je u Kamenolomu kada je u prvim poslijeratnim godinama dao otkaz i počeo uzgajati krave. No njegov pravi, ozbiljni početak, kako sam kaže bio je 2002. godine kada je na farmi prikupio nekih sedamdesetak krava i dvadesetak junadi. Sinovi Mario i Marko su tada još bili dječaci ali su od malih nogu pomagali na farmi, a od svoje trinaeste i četrnaeste godine već su znali mnoge poslove oko stoke, rada na polju i umjeli raditi sa strojevima. Prema riječima gospodina Tihomira, oko poslova su se dobro rasporedili i po izboru škola, tako je Mario završio školu za mehaničara poljoprivredne mehanizacije dok se Marko školovao za mesara.
Najveći posao na ovoj farmi je priprema hrane za stoku, i to treba raditi pravilno i određenim redom, naročito skladištenje pred zimu. Generalno, svakodnevno se odrađuju tri najvažnije stvari a to su hranidba, čišćenje i mužnja. Pored njih trojice, oca i sinova, zaposlena su još dva radnika radi mužnje i još jedna osoba radi čišćenja, tako da ih je ukupno šest ljudi koji brinu i skrbe farmu brinući za oko dvije stotine grla, krava, bikova i junadi.
Glavni prodajni proizvod ove farme je mlijeko koje otkupljuje tvrtka Vindija. Svakodnevno s ove farme bude otkupljeno u prosjeku tisuću do tisuću i dvjesto litara mlijeka. Sljedeća značajka proizvodnje OPG Strapač poslije mlijeka su tovna junad i bikovi za rasplod.
Naravno, sav posao uzgoja krava nije daleko od problema. Glavni problem je zemlja, pogotovu u vrijeme nepogoda jer led nekada potuče dosta hranidbene površine. Neka jednostavna matematika kaže da bi po pravilu bilo dobro posjedovati hektar zemlje po kravi. U tom slučaju OPG Strapač nije osiguran sa dovoljnom količinom zemlje te se trude razgovarati sa odgovornima i naći rješenja za proširenje. Trenutno obrađuju oko 64 hektara zemlje ali zbog broja grla u posjedu, dobra računica bi bila da imaju na raspolaganju (ili mogućnost zakupa) barem 100 hektara.
Radni dan im je po pravilu pun, provedu dio dana na farmi a onda nastavljaju s radovima u polju. Na pitanje koliko sati rade dnevno, Marko odgovara da u stvarnosti posla ima ‘da ne moramo ići ni spavati’ a njegov brat dodaje da to jeste činjenica, no zato moraju složiti prioritete i toga se držati. Kad se radi na primjer silaža radi se i po cijeli dan.
Proces silaže nije jednostavan a podrazumijeva pripremu stočne hrane koja se priprema od različitog zelenog bilja, konzerviranjem i spontanim mliječno-kiselim vrenjem što ga uzrokuju odgovarajuće anaerobne bakterije (kupuju se u ampulama uglavnom), razgrađujući svojim enzimima šećer do mliječne kiseline te tako steriliziraju i konzerviraju hranu. Siliranjem se smanjuju gubici hranjivih tvari i poboljšava se hranjiva vrijednost biljne mase. Silaža se najviše iskorištava za hranidbu goveda jer povoljno utječe na proizvodnju mlijeka i zdravstveno stanje stoke. Puno tehnologije? Itekako! No ovi su vrijedni poljoprivrednici za svoju silažu na natječaju u Križevcima ove godine dobili brončanu medalju! To samo govori o tome koliko su u svom trudu i talentu za ovu vrstu posla već postigli. Ova nagrada im zasigurno daje i novi motiv za daljnji rad.
U daljnjim planovima gospodin Tihomir i njegovi sinovi razmatraju obratiti se za pomoć te pokušati povući sredstva kako bi osuvremenili proizvodnju. Tu se prvenstveno radi o robotici koja automatizira proces mužnje, jer kako kažu, sve je teže naći radnu snagu. S druge strane, robotika u proizvodnji mlijeka kao i u održavanju pomogla bi dostizanju proizvodnje značajno većih količina mlijeka. U tim planovima želimo im sreću i uspjeh u daljnjem radu kao i u kandidiranju na natječajima za koje se namjeravaju prijaviti!
Više priča
Uz Napore HEP-a i gradske uprave, Kutjevo dočekuje blagdane pod svjetlima!
Priopćenje gradonačelnika Josipa Budimira
Božićnice za djelatnice u projektu Zaželi – za bolje sutra III