Obitelj Egner nakon 22 godine pčelarstva: “Život od rada s pčelama više nije onakav kakav je bio prije”

Obitelj Egner svoju je priču sa pčelama krenula 2000. godine, dakle sad će 22. godine kako se bave pčelarstvom. Krenuli su s pet zajednica koje im je dao gospodin Benčić i povećavali su ih s godinama, 2004. godine napravili su prikolicu, a onda su postali seleći pčelari. Supružnici Danko i Snježana pričaju kako je gospodin Perica Benčić u početku bio poput njihova mentora, a velike zahvale za znanje i uspjeh idu i gospodinu Ivanu Jungu. Trenutno imaju 180 košnica i jedni su od većih pčelara u županiji uz obitelj Hora o kojima smo nedavno pisali (Pčelarstvo Hora: tradicija iz 1975. godine i dalje se nastavlja).

Pčelarstvo prije i danas nije isto

Naši sugovornici, supružnici Egner, ispričali su nam kako je trenutno najveća boljka ovog posla problem špricanja pesticidima koje rezultira sve manjom količinom meda: “Tata je imao pčele dok sam ja još bio dijete, a Milan Jung mi je obitelj pa sam po uzoru na njih i ja krenuo u ovaj posao. U to je vrijeme bio puno profitabilniji, zadnjih godina uočavamo velik pad prihoda i profita. Kad gledamo usporedno, mi danas kilu meda prodajemo za dvije, tri litre goriva. Prije je zajednica pčela koštala kao najkvalitetnija ovca, preko 100 eura, a danas se to na tržištu sve poremetilo. Problem su smrzavanja i bolesti tako da mi više ne znamo što očekivati od koje paše, kolike količine meda”, komentiraju za kutjevački.hr.

Upravo zbog toga, kažu, mnogi pčelari koji su friško ušli u ovaj posao brzo su i odustali jer ovo nije jednako profitabilan posao kao što je nekad bio. Jedino čemu se nadaju je korištenje prirodnijih i zdravijih pesticida, ali sumnjaju da će se to ostvariti.

Kutjevački med koji je išao i van granica Lijepe naše

Ono što je bitno naglasiti činjenica je da obitelj Egner svaki med šalje na analizu što dokazuje i naljepnica koju imaju na teglicama meda na kojoj se nalazi jedan broj. Putem njega može se provjeriti kad je rađena analiza meda, mogu se iščitati svojstva meda i ostalo.

“Med plasiramo u Diskontu vina Kutjevo d.d., prodajemo ga i u školama, ne samo ovdje već i u Zagrebu, Velikoj Gorici i tako dalje. Jedno vrijeme izvozili smo med jer smo ga imali stvarno u velikim količinama. Išao je za Italiju, Bugarsku i još neke zemlje, a sad su se vremena promijenila i već dvije godine ne prodajemo na veliko, najviše preko kućnog praga”, kaže Danko Egner i osvrće se na problem zapostavljanja pčelarstva kao djelatnosti.

“Potiču se različite djelatnosti, stvarno je jako puno toga obuhvaćeno, ali mi pčelari ne dobivamo gotovo nikakve potpore. Ono što je i bilo, mogu reći nije ništa značajno. Pčela je životinja bez koje ne možemo, a da nema nas pčelara u Kutjevu, kroz dvije godine ovdje bi pčele izumrle. Ne bi bilo oprašivanja i to bi utjecalo na puno drugih stvari”, pričaju pomalo razočarani. U ponudi imaju livadski, cvjetni i hrastov med te propolis i svijeće od voska.

Brojne nagrade samo potvrđuju kvalitetu dugogodišnjeg rada obitelji Egner

Naš sugovornik Danko po struci je stolar pa je tako vlastitim rukama izradio većinu toga što mu je bilo potrebno za posao. Da je morao kupovati sve, kaže, tu ne bi bilo zarade i isplativosti.

Imaju brojne nagrade jer su dosta često išli na sajmove i natjecanja. U zadnje vrijeme ne nose med na natjecanja jer ga svakako daju na analizu i, kad bi išli na natjecanje, morali bi ponavljati analizu, a to im je nepotreban trošak. Budući da bi sin Andrej, koji je vlasnik OPG-a, mogao nastaviti tradiciju bavljenja pčelarstvom, vjeruju da će se nagrade nastaviti nizati. Najviše se ponose hrastovim medom koji u Hrvatskoj ima samo kutjevačko područje: “Ljekovitost meda procjenjuje se u antioksidansima. Određeni medovi od bagrema do kestena imaju antioksidanse od 7 do 14, a hrast ima 99. Hrastov med u Hrvatskoj imamo samo mi, kutjevački medari i mislim da je jako podcijenjen.”

Pohvalili su se i dolaskom različitih ekskurzija, poslovnih ili studentskih, na njihov pčelinjak: “Svakih pet godina dolaze nam studenti s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Oni imaju stručnu ekskurziju i profesori svaku generaciju dovode na naš pčelinjak. Bilo ih je odsvakud budući da neki budu na ERASMUS-u, najčešće iz Kine ili Japana”, priča nam gospođa Snježana.

Nastavak rada, ali u manjem obimu

Plan im je baviti se ovim poslom dok god budu fizički mogli: “Volimo taj posao. Dajemo toliko sebe u to da spasimo tu životinju, vežemo se i da nema ljubavi prema životinjama, ne bismo to ni mogli raditi. Nadamo se da će sin, barem u manjem obimu, nastaviti raditi s pčelama. Djeca su nam odrasla uz pčele, ali ipak, sve ovisi kud će život mlade odnijeti jer život od pčelarstva više nije onakav kakav je bio prije”, zaključuju supružnici Egner ovu priču.

Sretno u nastavku posla ovoj srdačnoj obitelji koja će, nadamo se, još dugo prepričavati svoja lijepa iskustva i pčelarske uspjehe.

Kontakt podatke možete pronaći na poveznici: https://www.kutjevo.hr/gospodarstvo/obiteljska-poljoprivredna-gospodarstva-opg/pcelarstvo-egner/