Neverbalna komunikacija 2.dio

Jeste li znali da u svakodnevnoj komunikaciji s drugima samo 10% poruka šaljemo verbalno, govorom, dok ostalih 90% šaljemo neverbalno – govorom tijela, tonom glasa, mimikom, gestikulacijama i sl.? Upravo zato ne iznenađuje ni činjenica da neverbalni znakovi djeluju na nas i do pet puta jače od verbalnih znakova. Što sve neverbalna komunikacija uključuje?

Danas vam donosimo i drugi dio ovog teksta u kojem razmatramo još neke od oblika neverbalne komunikacije:

Raširene noge
Ako ste skloni sjediti blago raširenih nogu, to može značiti da ste opuštena i topla osoba te da ne osjećate nikakvu nelagodu tijekom razgovora. Ako ste pritom blago nagnuti prema naprijed, ostavljate dojam osobe koja je spremna slušati i koja je otvorena za nove prijedloge. Previše raširene noge tijekom komunikacije nisu poželjne zato što vas predstavljaju kao nemarnu i neodgovornu osobu, posebno ako se pri tome još naslonite prema nazad na naslonjač stolice. Dakle, na taj način ostavljate dojam neorganizirane i neozbiljne osobe koja tijekom komunikacije vjerojatno misli o svemu drugom, a ne o onome što netko drugi govori.

Prekrižene noge
Osoba koja tijekom razgovora sjedi prekriženih nogu može pokazivati zatvoren stav prema onome što joj govorite. U svakodnevnoj komunikaciji prekrižene noge ne moraju predstavljati ništa važno, ali u poslovnoj komunikaciji one mogu značiti da niste otvoreni za suradnju ili da ste pak previše nesigurni u sebe zbog čega izrazito pazite dane biste otkrili svoje nedostatke.

Stajanje s rukama na bokovima
Možda ste mislili da ova „moćna poza“ pokazuje vaše samopouzdanje, no ona se često može protumačiti kao agresivnost. To je zbog toga što u tom položaju tijelo zauzima više prostora, a laktovi djeluju prijeteće kao da sprječavaju druge da vam se približe. Čak i ako samo jedan dlan oslonite o bok, to može poslati prijeteće vibracije.

Čest osmijeh
Osmijeh je najmoćnije sredstvo neverbalne komunikacije. Ako nam osmijeh i smijeh postanu navika tijekom razgovora i interakcija s drugim ljudima, to može imati brojne pozitivne posljedice. Osmijeh upućen drugoj osobi značajno poboljšava odnos s njom. Velik broj istraživanja pokazao je da smijeh jača imunološki sustav, štiti tijelo od bolesti, produžuje životni vijek, privlači veći krug prijatelja itd. Iskren smiješak za sobom povlači nabore oko usta, očiju i mijenja cjelokupni izraz lica, dok lažni osmijeh uključuje samo usta. Što se češće smijete, više ćete biti doživljeni kao prijateljska, topla i pristupačna osoba.

Prekriženi prsti
Prekrižite li prste s drugom osobom, to je romantična gesta, no kad prekrižite vlastite prste, to može biti znak stresa ili nelagode. Autori navode da je riječ o još jednom „samosmirujućem“ pokretu koji znači nemir ili nezadovoljstvo. Kad nas nešto muči, skloni smo ukočiti prste, prekrižiti ih i lagano pomicati ruke naprijed natrag.

Prespor/prebrz govor

Glasom prvenstveno šaljemo verbalnu poruku, ali nam on služi i kao sredstvo neverbalne komunikacije. Kod verbalnog izražavanja treba prilagoditi brzinu, glasnoću i izgovor. Poželjno je mijenjati visinu i intonaciju kako bi nadopunili verbalnu poruku i na taj način
izbjegli monotoniju. Prespor govor daje dojam nezainteresiranosti i neznanja, izazivavši dosadu kod sugovornika. S druge strane, prebrz govor izaziva nepovjerenje i zbunjenost jer je slušatelju teško pratiti govornika. Način na koji nešto govorimo važan je jednako kao i ono što govorimo.

I za kraj…

Poznavanje neverbalnih znakova pomaže nam bolje razumjeti ljude i smanjiti moguće nesporazume u komunikaciji. Ljudi se razlikuju prema svojoj osjetljivosti na neverbalne znakova – jedni ih prepoznaju bolje, a drugi slabije. Često zaboravljamo da kod
komuniciranja ne treba paziti samo na verbalno, izgovoreno, već i na neverbalne poruke i njihov utjecaj na stvaranje slike o nama. Kako ističe Aleksandar Lowen, američki psihoterapeut: „Nijedan jezik nije tako jasan kao jezik tijela, kad ga jednom naučimo čitati.“

Čitajte, stoga, jedni druge jer će vam u suprotnom mnogo toga promaknuti.