Najstarija kišomjerna postaja u Požeškoj kotlini utemeljena je u Kutjevu

Požega je među prvima u Hrvatskoj dobila automatsku meteorološku postaju za mjerenje nekoliko vremenskih sastojaka, a najstarija kišomjerna postaja u Požeškoj kotlini utemeljena je u Kutjevu 13. rujna 1950. godine. Motrenja na njoj obavljali su Kosta Bodegrajac i nakon njega njegov sin Zvonko Bodegrajac. Posljednjih godina brigu oko motrenja vodi treća generacija obitelji Bodegrajac, Krešimir, koji bilježi podatke i šalje ih Hidrometeorološkom zavodu.

U svibnju 2002. godine u Kutjevu se, nastojanjem kutjevačkih vinogradara i podrumara i potporom Požeško-slavonske županije, postavila klimatološka postaja koja je na istoj razini kao i ona u Požegi. Od početka rada te postaje motrenja na njoj obavlja Vlado Baričević.

Izvor: Sijerković, M. (2014.) Kutjevačko vinorodno podneblje – vrijeme i klima Zlatne doline.

Kišomjerne postaje su meteorološke postaje na kojima motritelji – amateri obavljaju mjerenje količine oborine (npr. kiše, zrna tuče, magle, snijega…) i visine snježnog pokrivača. Motritelj će uz mjerenje količine oborine odrediti i zapisati u kojem se obliku oborina javila (kiša, snijeg, tuča, solika, …), kojim intenzitetom (slaba, umjerena, jaka) i koliko je oborina trajala (vrijeme prve pojave do potpunog prestanka).

Svi podaci zapisuju se u mjesečni kišomjerni izvještaj koji se istekom mjeseca dostavlja u DHMZ gdje se podaci obrađuju, kontroliraju i arhiviraju.

Klimatološke (obične meteorološke) postaje prate meteorološke pojave tijekom dana. Motrenja obavljaju neprofesionalni motritelji, a postaje su najčešće smještene unutar privatnih posjeda. Neke dostavljaju podatke za obavještavanje javnosti, telefonom, jedan do dva puta dnevno. Ispunjeni dnevnici motrenja dostavljaju se poštom po završetku mjeseca u Državni hidrometeorološki zavod, gdje se podaci unose u računalo, kontroliraju i arhiviraju. Podaci se koriste izravno ili putem korisničkih programa.

Izvor: Državni hidrometeorološki zavod