Japanski dvornik – dar prirode ili korov?

Jedna od biljaka koju možemo često vidjeti na području našeg grada je japanski dvornik (Reynoutria japonica). Vjerojatno su se mnogi od nas susreli s njom, ali joj ne znaju ime. Naime, japanski dvornik je biljka koja potječe iz istočne Azije (Kina, Japan, Koreja, Tajvan), a na područjima izvan mjesta porijekla smatra se invazivnom vrstom i pripisuju joj se mnoga negativna svojstva. Zabilježeno je da je japanskog dvornika u Europu, točnije u Nizozemsku, prvi donio avanturist Philipp Franz von Siebold, a prvobitna namjena mu je bila da se sadi zbog sprječavanja erozije tla i kao dekorativna biljka. U Hrvatskoj je biljka prvi put zabilježena 1970. godine u Maksimiru, a od tada se nesmetano širi.

Japanski dvornik je zeljasta trajnica čije stabljike mogu doseći visinu od tri metra. Stabljika je uspravna, zadebljala i šuplja te podsjeća na stabljiku bambusa. Stabljika je u početku crvenkasta, a kasnije plavkasto zelena. Listovi su ovalnog oblika, na vrhu ušiljeni. Cvjetovi su zelenkasto bijeli, skupljeni u guste metličaste cvatove, a cvatu tijekom rujna. Plod je oraščić.

Ova biljka ima izuzetno jako i široko rašireno korijenje te ju je nemoguće uspješno iskorijeniti. Ostane li u tlu i najmanji komadić korijena biljka će ponovno niknuti. Svojim jakim korijenjem može uništiti beton, spomenike, brane, nasipe, vodovodne cijevi. Dvornik je i jedna od najbrže rastućih biljaka na svijetu te velikom brzinom osvaja područje na kojem se nalazi stvarajući neprohodnu „džunglu“ i uništavajući biološku raznolikost područja. Brzim rastom potiskuje naše domaće biljne vrste oduzimajući im svjetlost, vodu i hranjive tvari. Jako je otporna na herbicide.

Japanski dvornik ima i neke pozitivne osobine. Ima izuzetnu sposobnost nakupljanja teških metala iz zemljišta te se može koristiti za dekontaminaciju zagađenog zemljišta od visokih sadržaja cinka, kadmija, olova, bakra. Mladi izdanci biljke su jestivi u ograničenim količinama, a mogu se pripremati poput šparoga. Izuzetna je medonosna vrsta i daje kvalitetan, svijetli med.

Japanskog dvornika možemo vidjeti u našem gradu, uz obale Kutjevačke rike gdje na nekim mjestima potpuno sakrije tok vode. Također je jako čest uz sve naše šumske i poljske puteve.

Tekst i fotografije: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske županije