Iz zapisa Andrije Boškovića: božićni običaji u Kutjevu nekad

Već u prvim danima adventa ljudi su se počeli pripremati kako će proslaviti Božić. Domaćini su se brinuli da se priskrbi svinjska pečenka, dok su domaćice uređivale kuću. Pred sam Božić – tjedan prije Božića, pekle su kolače. Gospodari – muškarci su se međusobno dogovarali sa susjedima da nabave odgovarajuća drva. To su obično bili suhi bukvići koje su plaćali malo ili nimalo, jer su čistili šumu.

Zbog čega su tadašnji žitelji, pretežito susjedi, kolektivno organizirali pečenje prasaca za Božić? U prošlosti nije bilo današnjih pomagala na struju pa su morali i po nekoliko sati, tri, četiri, a ponekad i pet, ručno vrtjeti ražanj sa prasetom pored vatre. Onaj koji je bio na nogama imao je zadatak da ostale pec majstore ponudi rakijom i popravi vatru. Meza uz pečenje prasaca bila je umakanje kruha u tepsiju u koju se cijedila mast iz pečenke. To se u narodu zvalo “mašćenica”. Nakon mašćenice, s rakije se prelazilo na vino.

Zanimljivo je da se u Kutjevu, a i u drugim mjestima Slavonije, praseća glava jela na sveta Tri Kralja. U današnje vrijeme taj dio božićnog običaja je ispušten. Danas se glava pojede dok je još vruća. Domaćini su se sa suprugama dogovarali o darovima za članove njihove obitelji. Nije se imalo previše novaca, ali se poštivala simbolika darivanja i svatko je dobio ponešto.

Za muškarce je bila obveza da pribavi božićno drvce koje se kitilo na Badnjak. Starija djeca su uvodila u taj posao mlađu. Obično su drvce ukrašavale žene.

Foto: arhiva KUD-a Bektež