Iz zapisa Andrije Boškovića: Badnjak u Kutjevu nekad

Badnjak, Badnji dan ili Badnja večer je naziv dana prije Božića u kršćanskom kalendaru. Ovo je dan prije Božića kada se slavi rođenje Isusa Krista. Badnjak je također ime za drvo koje se pali na ognjištu za Badnjak. Na Badnjak se uređuje kuća za Božić te se kiti božićno drvce. Tradicionalno se na Badnjak održava post iako ga Katolička crkva ne smatra obveznim.

Na sam Badnjak ukućani su se rano ustajali, a žene su napravile božićni objed, pospremile dom i spravile nemrsnu hranu za večeru. Uglavnom se jela riba, ali često i grah. Stari običaj je bio unijeti u kuću tri velika panja koja su simbolizirala Sveto Trojstvo. Njihova vatra trebala je ukućanima donijeti mir i dobro. Badnjakom se nazivala i jedna velika zelena grana koju se prislanjalo uza zid. Kad bi otac unosio badnjak, čestitao bi ukućanima koji bi mu uzvraćali.

Nakon badnjaka unosila bi se slama koja bi se rasprostrla ispod stola na podu, simbolizirajući Isusovo rođenje u staji na slami. Žene su često izvlačile slamke, a ona koja bi izvukla dužu, imala bi veću i bolju preslicu. Na slami se sjedilo i pričalo sve do odlaska na misu polnoćku, a često se po noći na njoj i spavalo, simbolizirajući samog Isusa. Kićenje božićnog drvca u hrvatskim krajevima nije bio raširen sve do sredine 19. stoljeća. Bez obzira što kićenje drvca nije bilo rašireno domovi su se prije svejedno na Badnjak kitili cvijećem i plodovima, a posebno zelenilom, a to su najčešće činila djeca. Isprva su se kitila bjelogorična stabla, a poslije zimzelena, i to voćem, jabukama, šljivama, kruškama i ukrasima od papira. Često se drvce kitilo pozlaćenim orasima i lješnjacima, a postavljale su se i svijeće kao simbol nade i božanstva. Poslije su se postavljali i komadići vate, voska ili papira koji su simbolizirali snijeg na drvcu. Imućniji su imali posebne figurice i ukrase.

U Kutjevu je bio običaj da se na Badnjak cijelu noć nisu zaključavala vrata kuće. Vjerujemo da je takav običaj primjenjivan kod svekolikog hrvatskog katoličkog puka. Ovaj običaj vezan je ta svetog Josipa i Mariju. I mala djeca znaju da je Isus rođen u betlehemskoj štalici pa je običaj otvorenih vrata nastao tako da su otvorena svima za slučaj potrebe te noći za boljim skloništem.

U novom broju Kutjevačkog lista moći ćete pročitati kako se slavio Božić u obitelji Marije Miočević u Kutjevu.