Hrvatski vinari na Mostarskom sajmu: Graševina je ovdje prepoznata kao domicilno vino

Predstaviti vinarije, Slavoniju kao regiju te graševinu kao posebnu sortu, cilj je članova Udruge Graševina Croatica. Evo što kažu domaćini Tomislav Panenić i Ivan Perak.

Više od polovine hrvatskog izvoza vina na bosanskohercegovačko tržište čine ona članova Udruge Graševina Croatica koji su, u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, Mostarski sajam iskoristili za dodatno pozicioniranje i predstavljanje vrhunskih kapljica naše najzastupljenije sorte. “Ovaj podatak o izvozu možda i najbolje govori o plasmanu hrvatskih vina na ovom tržištu“, kaže nam bivši ministar gospodarstva i saborski zastupnik, a danas direktor Graševine Croatica, Tomislav Panenić kojeg smo sreli u Mostaru na 23. sajmu gospodarstva. Prepoznata je graševina u BiH u segmentu trgovine, a radi se iskorak i prema gastronomiji gdje je cilj plasirati skuplja, vrhunska vina. Žilavka i blatina kao dominantna hercegovačka vina imaju kvalitetu koja raste, međutim gledajući količine u trgovačkim lancima, graševina je ovdje jaka marka.” Prepoznaju je kao domicilno vino”, naglasio je Panenić navodeći da im je dolazak na sajam u Mostar prvi od događaja koje će imati u toj zemlji. Planiraju i skorašnji nastup u Sarajevu gdje bi se obratili profesionalcima, prezentirali širu paleta proizvođača i etiketa.

Graševina je sorta široke lepeze mogućnosti

“Potrošači žele stalno nešto novo probati, pa ono što mogu kušati u Hrvatskoj, kada primjerice dođu na ljetovanje, cilj je omogućiti im da se pojavi i na ovom tržištu“, navodi dalje napominjući da je uz predstavljanje vina cilj i prezentirati Slavoniju. Kao član Udruge, vina obiteljske vinarije predstavlja i Ivan Perak, koji je rodno Kutjevo privremeno zamijenio upravo Mostarom gdje studira farmaciju. No kaže uz osmijeh da vinogradarstvo i vinarstvo nije kemija. “Vinograd je ljubav, priroda, a farmacija je došla od majke. Ona je farmaceutkinja tako da imamo i taj posao uz vinariju pa kombiniram i jedno i drugo, očevu i majčinu stranu da pokrijem sve sfere našeg obiteljskog poslovanja“, otkriva Ivan naglašavajući da mu je cilj na sajmu u Mostaru predstaviti vinariju, Slavoniju kao regiju i graševinu kao sortu.

Hercegovci su, dodaje, upoznati s njom samo su, kao i Slavonci, lokalpatrioti koji vole svoja vina – žilavku i blatinu. “Zato smo ovdje da proširimo i znanje o graševini kao sorti”, objašnjava navodeći da im je cilj brendirati ju i uvjeriti publiku da je riječ o vrhunskom vinu koje se može piti na čašu, a ne miješati s raznoraznim dodacima.

Graševina je, naglašava, posebna sorta koja ima široku lepezu mogućnosti – od ledene berbe, pjenušaca do vrhunskih vina. Kušali smo i lanjske vrhunske kapljice, a koje nije bilo lako proizvesti. Prošla je godina bila vrlo problematična u vinogradima Zlatne doline. U dva navrata, u svibnju i lipnju, zatekao ih je led, ali uspjeli su “spasiti što se spasit’ dalo”.

“Napravili smo najbolje moguće vino koje se može probati i ovdje na sajmu“, podcrtava objašnjavajući da s poslovanjem nisu imali problema u pandemijskom razdoblju. Iza Vinarije Perak je 10 godina tradicije, tako da su, kaže, već priznati i plasman njihovih vina nije upitan.

Zaokružena vinarsko-vinogradarska turistička priča

Perakovi imaju 12 ha vinograda, a vinarija im je kapaciteta 160.000 litara. Idu k tome da sva svoja vina i sve svoje grožđe iz vinograda smjeste u vlastite podrume. Zato i šire kapacitete te rade na turističkom dijelu ponude. Otkriva nam Ivan da planiraju gradnju nove kušaone za što će se prijaviti na EU fondove, a završavaju i apartmane.

“Imamo vrhunska vina, lijepo mjesto i vinogorje te želimo zaokružiti i našu turističku priču”, zaključuje Ivan Perak.  

Sajam u Mostaru okuplja široku gospodarsku publiku, a vinari su dio ponude. “Mostarci moraju svoje sajmove više podržati jer to je zapravo recept uspjeha ovakve manifestacije“, kaže Panenić zaključujući da se Udruga Graševina Croatica preporuča i za sljedeće izdanje. Kako stvari stoje, točiti će se slavonske graševine u Mostaru i dogodine.

Izvor: https://www.agroklub.com/