Danas je blagdan svetog Roka

Danas, 16. kolovoza, obilježavamo blagdan Svetog Roka, jednog od najcjenjenijih svetaca katoličke crkve. Sveti Rok rođen je u Montpellieru u Francuskoj, a njegovi roditelji, koji su dugo bili bez djece, molili su se i zavjetovali, te im je Bog podario sina s posebnim znakom – madežom u obliku križa na tijelu.

Nakon što je prije navršene dvadesete godine ostao bez roditelja, Sveti Rok je podijelio siromasima baštinu koju je naslijedio od oca, imućnog posjednika. Kao siromašan hodočasnik, uputio se u Rim i na putu činio dobra djela, pomažući oboljelima od kuge. Hodočastio je u Rim, Rimini, Novaru i Piacenzu, posjećivao javne bolnice te posvuda činio djela milosrđa. Kroz molitvu, dodir i znak križa, Sveti Rok je ozdravljao bolesne, pretvarajući svoje putovanje u hodočašće ljubavi.

U Piacenzi se i sam razbolio od kuge i prognan je iz grada. Utočište je pronašao u šumi, gdje se hranio biljem i pio vodu iz vrela koje je poteklo u njegovom skrovištu. Njegov jedini prijatelj bio je lovački pas koji mu je donosio komad kruha. Vlasnik psa, grof Palastrelli, slijedio je životinju i primio Roka pod svoj krov.

Kad je ozdravio, Rok se vratio u svoj zavičaj, no fizičke promjene uzrokovane bolešću učinile su da ga njegovi sumještani nisu prepoznali, već su ga zatvorili kao sumnjivca i špijuna. U zatvoru je proveo pet godina, ponovno obolio od kuge i tek je svećeniku, koji mu je podijelio svete sakramente, otkrio svoj pravi identitet.

Sveti Rok preminuo je u Montpellieru 16. kolovoza 1327. godine. Prema predaji, u njegovoj ćeliji odmah se pokazala nebeska svjetlost, a pronađen je natpis: “Svi koji obole od kuge i zaištu pomoć svetog Roka, sluge Božjega, bit će iscijeljeni.”

Štovanje Svetog Roka proširili su franjevci i kapucini, a u rimski martirologij unio ga je papa Grgur XIII., što je kasnije potvrdio papa Urban VIII. Po njegovu zagovoru počela su se događati ozdravljenja, a štovanje svetoga Roka prvo se proširilo u južnoj Francuskoj i Italiji. Kada je u drugoj polovici 15. stoljeća ponovno izbila kuga, osnovana je bratovština u njegovu čast, a njegovo štovanje proširilo se i u Dalmaciji te cijeloj Hrvatskoj.

Danas, u čast Svetog Roka, mnogi vjernici u Hrvatskoj hodočaste u crkve, kapele i oltare posvećene njemu, sudjeluju u procesijama te upućuju svoje molitve za zaštitu od zaraznih bolesti. Sveti Rok je i danas zaštitnik onih koji traže zdravlje i sigurnost, a njegovi zemni ostatci počivaju u svetištu u Veneciji.