Siječanj u pčelinjaku – čišćenje leta, zaštita od hladnoće i glodavaca

Kako matica već počinje sa zalijeganjem prvih jajašaca sada je potrebno osigurati da se gubitak topline u košnici tijekom hladnih noći svede na minimum. No, još je posla u ovom mjesecu.

U našim kopnenim krajevima siječanj je obično “pravi” zimski mjesec s temperaturama koje često ne prelaze 0°C. Zbog takvih niskih temperatura pčelinje zajednice su najčešće u stanju punog mirovanja, a sami pčelari više se bave radovima izvan pčelinjaka npr. pripremanjem okvira, podnica, nastavaka i slično. No, i to se u klimatskim promjenama kojima svjedočimo promijenilo.

U ovom je mjesecu direktnih radova vrlo malo, u slučaju snježnih padalina treba samo očistiti leto košnice i osigurati u slučaju lijepog vremena ispred košnice pčelama prostirku od slame ili nečeg sličnog. To je važan detalj da se ne bi spuštale prilikom pročisnih letova na hladan snijeg iz kojeg se često ne mogu vratiti u košnicu.

Pritom treba napomenuti da sa čišćenjem leta košnice ne treba žuriti, jer snijeg na letu sam po sebi nije opasan već problem nastaje kasnije kada počinje otapanje uz noćni pad vanjske temperature. Tada uslijed smrzavanja tog snijega koji se tijekom dana topi, postoji mogućnost blokade unosa potrebnog svježeg zraka u košnicu.

Priprema za prve proljetne paše

Upravo je siječanj mjesec u kojem pčelar polako privodi kraju sve popratne radove i priprema se za prve proljetne pčelinje paše. Topi se preostalo staro saće, mijenja se za satne osnove ukoliko to nije već ranije učinjeno, provjerava se stanje pričuvnih košnica i nastavaka, popravlja stari pčelarski pribor i odlučuje o eventualnoj kupnji novog. Želimo li proširiti pčelinjak sada odlučujemo koliko i na koji način.

Redovito obilazimo pčelinjak, ne uznemirujući pčele provjeravamo stanje i kontrolu zajednica, čiste se leta od zapuha snijega. Po potrebi kod pomanjkanja hrane, a kada vrijeme dozvoli, prihranjujemo zajednice pogačama. Isto tako, polako pripremamo higijenske pojilice za nadolazeću sezonu. Samo rano postavljene osiguravaju u stacioniranim pčelinjacima pravilno i rano navikavanje pčela na stalne i čiste izvore vode u blizini pa time smanjujemo pojavu nozemoze ili drugih crijevnih, ali i gljivičnih oboljenja.

Iako je u kontinentalnom dijelu Hrvatske ovo najčešće hladan mjesec sa snježnim oborinama, često se događa da takav nije svake godine, te bilježimo i velike oscilacije temperature. Razlike u temperaturi dan-noć su osobito velike. Kako matica već počinje sa zalijeganjem prvih jajašaca sada je potrebno osigurati da se gubitak topline u košnici tijekom hladnih noći svede na minimum. To postižemo dodatnim izoliranjem košnica.

Kad ima dovoljno vlage, uz povoljne temperature, nakon obilnih kiša bude se i fiziološke aktivnosti nekih biljaka. Tada bilježimo cvjetove tratinčice i maslačka, ali i listanje drvenastih biljaka poput crne bazge zatim cvjetanje forzicije i lijeske.

Pčele za vrijeme dijela siječnja s višim temperaturama izlaze na za njihov probavni sistem važne tzv “pročisne letove”.

Mamci za glodavce

Posebno je važno postavljanje i obnavljanje mamaca za glodavce te dakako provjera samih leta jer u slučaju toplijeg vremena oni nerijetko ulaze kroz leta košnica i uznemiruju pčele do te mjere da je za pčelara ta zajednica otpisana.

U ovom je mjesecu uznemiravanje pčela na taj način posebno pogubno. Zbog toga provjeravajte leta na košnicama redovito iako ste već na jesen osigurali zaštitu. Nerijetko se događa da zaštita leta od glodavaca tijekom zime malo popusti pa pronađu put do sigurnog izvora hrane i topline. Pčele se za hladnijeg vremena same ne mogu boriti jer su većim dijelom u klupku. U siječnju ili veljači možete početi s pripremom nastavaka i podnica koje se zimi ne nalaze na pčelinjaku.

Svaka košnica bi trebala imati minimalno još dva spremna nastavka prije sezone. Ukoliko imate 50 košnica, što je otprilike neki prosjek kod nas, trebate imati pripremljeno minimalno još 100 nastavaka i barem 20-30 podnica iako je bolje za 50 košnica da imate 50 rezervnih očišćenih spremnih podnica.

Unutarnje i vanjsko održavanje košnice

Iznutra košnica može i smije biti zaštićena isključivo pčelinjim voskom ili propolisom. Dezinficiranje košnice vrši se isključivo izvorima topline (vatra ili vrela voda), kaustičnom sodom ili čistim alkoholom. Nikakva druga tretiranja iznutra niti su potrebna niti bi ih trebalo upotrebljavati. To se kao prvo prije svega tiče zdravlja vaših pčela, ali i budućih proizvoda iz te košnice.

Kada je u pitanju vanjsko održavanje košnice, jedino prirodna, ekološki sigurna i nesintetička vanjska obrada trebala bi biti prioritet za ispravno održavanje svake vaše košnice. Pogrešno je uvjerenje pojedinih pčelara da debeli slojevi raznoraznih boja i lakova (neprovjerene kvalitete) efikasno štite vašu košnicu izvana. Stari su majstori nekad kao zaštitu drva upotrebljavali samo plamen jer uostalom drugo niti nisu imali na raspolaganju. Primjeri stotinu ili dvije stotine godina starih rezbarija koje nikad nisu bile ničim tretirane, dokazuju da je plamen efikasna zaštita za drvo.

Ukoliko baš treba pčelinjak izgledati kao krilo neke šarene vrste papige, koristite ekološke boje isključivo provjerenih proizvođača. Lako se i jednostavno nanose, pčelama ne smetaju, a vaše će košnice biti zaštićene.

Održavanje košnica ne odnosi se samo na bojenje i dezinfekciju. Podnica u sezoni nosi velik teret i ukoliko popusti propustiti ste sezonu uz upitan opstanak vaše pčelinje zajednice.

Dakle, iako se u literaturi ne spominje posebno održavanje nastavaka, podnica podrazumijeva i kontrolu čvrstoće. Za ovaj zahvat trebaju vam čekić i čavlići. Profesionalne klamerice mogu ih zamijeniti, ali one dobre su preskupe i nisu isplative. One lošije, uglavnom jeftinije i slabije, ne zadovoljavaju te na njih niti ne računajte.

Izvor: Agroklub