23. studenoga 2024.

Kutjevački.hr

INFORMATIVNI PORTAL GRADA KUTJEVA

Seksualno nasilje – kako ga prepoznati i zaustaviti?


Seksualno nasilje teško je definirati i veliki društveni problem je što se ono gleda često samo kao na fizičku pojavu, a izrazito bitna je i ona psihička. Na web stranici Ženska osoba ovaj pojam je dodatno razrađen uz popratne primjere.

Seksualno nasilje mogu biti: neprimjereni komentari o Vašem izgledu od strane bliskih ili manje bliskih osoba; slanje uznemiravajućih, neprimjerenih poruka; pozivanje na seksualne radnje ili pak ucjenjivanje njima i druge vrste ucjenjivanja; neprimjereni i neželjeni dodiri u javnosti ili pak pretjerano približavanje i ulazak u Vaš osobni prostor kada Vi to ne želite; uočavanje masturbiranja druge osobe, bilo to u javnosti ili ne, dok gleda u Vas; prisiljavanje na seksualne odnose, bilo to u braku/vezi ili ničemu od navedenog. Iako neočekivano, u većini slučajeva seksualnog nasilja ono se proživljava od strane bliske osobe ili poznanika/poznanice. Pa se tako često u ljubavnim odnosima mijenja značenje romantičnog i toksičnog te sve ono romantično prelazi u toksično. Potrebno je razlikovati posesivnost od ljubavi i brige, upornost kada ti osoba kaže “ne”, emocionalne ucjene, zabrane, skrivanje Vašeg odnosa od javnosti ili pak glumljenje nedostižnosti gdje je popularan primjer današnjeg ostavljanja seena ili pak odugovlačenje s odgovorima na poruke. Na ovakve perspektive veze i romantike na brojne generacije utjecao je medijski prikaz ljubavi i romantičnih veza bilo to u filmovima, serijama ili pak idealiziranje odnosa celebrity parova. Upravo uzimanje takvih primjera za uzor današnjim djevojkama i dječacima stvara nezdravo stajalište o tome što prijateljski i romantični odnosi jesu.

Jedan od brojnih javnih primjera prijave seksualnog nasilja bio je i istup srpske glumice Milene Radulović početkom ove godine koja je iznijela svoje svjedočanstvo, koje je doživjela uz brojne druge polaznike satova glume kod profesora Miroslava Mike Aleksića, a koje se odnosilo na silovanje i zlostavljanje od strane profesora duži niz godina. Isto tako poznata je i inicijativa “Spasi me” koju je pokrenula glumica Jelena Veljača s kolegicama 2019. godine nakon kulminacije obiteljskog i svakog drugog nasilja u Republici Hrvatskoj. Jedan od pozitivnih primjera je također i promjena Kaznenog zakona ove godine koji štiti žrtve seksualnog nasilja, a to je da će se nedopuštena objava eksplicitnih fotografija, videouradaka ili drugih sadržaja smatrati kaznenim djelom. To se odnosi na objavu takozvane osvetničke pornografije, a za takvo djelo predviđena je kazna zatvora od jedne do tri godine.

Upravo ovi pozitivni primjeri osvještavanja društva o nasilju te borba za pravdu koju zaslužuju žrtve nasilja motiviraju nas ka sve većem prepoznavanju seksualnog, obiteljskog, ali i bilo kojeg drugog nasilja. Također je bitno napomenuti kako su prisutne predrasude o rodno  uvjetovanom i seksualnom nasilju te kako više od 90% ljudi koji prežive seksualno nasilje nikome to ne kažu upravo zbog takvih predrasuda. Te predrasude utječu i na neprijavljivanje nasilja i na to što velik broj žrtava ne traži stručnu pomoć, ali i na viktimizaciju žrtava. Puno tih predrasuda proizlazi iz rodne neravnopravnosti i stavova o očekivanim obrascima ponašanja i rodnim ulogama. Svaka prijava nasilja je bitna te svaka osoba, žrtva nasilja, ima svoje pravo osjetiti kad je spremna prijaviti to nasilje, a mi trebamo biti spremni pomoći i podržati tu osobu prilikom istupa u javnost i prilikom prijave nasilja.

Piše: Mirna Soldo, mag. soc.