Biljka koja je u Hirošimi preživjela atomsku bombu nalazi se i u kutjevačkom parku

Jedno od najzanimljivijih stabala u kutjevačkom parku zasigurno je stablo ginka (Ginko biloba). Smatra se živim fosilom i jedini je predstavnik porodice Ginkoaceae. Stabla ginka rasla su prije više od 270 milijuna godina. Rasla su prije ere dinosaura, za vrijeme dinosaura, ali i nakon njih i od tada nisu promijenila svoj izgled. Ginko je porijeklom iz Kine, a iz kineskog jezika potječe i njegov naziv (gin – srebro, kyo – plod) što u prijevodu znači srebrni plod. Iako je porijeklom iz Kine, otkriven je u Japanu gdje se sadio kao sveto drvo oko budističkih hramova, a početkom 18. stoljeća donesen je u Europu.

Stablo ginka dosegne visinu i do tridesetak metara, a promjer krošnje i više od deset metara. Krošnja je uglavnom čunjasto oblikovana. Mlada kora je siva i glatka, a u dubokoj starosti je ispucala i tamnosmeđa. Listovi su zeleni, a u jesen prije nego što otpadnu poprime zlatno
žutu boju. Ginko gubi lišće u studenom, u roku od 2 – 3 dana, kad se ispod njega rasprostre zlatni sag. Listovi su lepezastog oblika i podijeljeni u dva režnja. Ginko je dvodomna biljka te razlikujemo muške i ženske primjerke (u našem parku zasađeno je žensko stablo). U jesen na ženskim stablima dozrijevaju žuti plodovi nalik na šljivu iz kojih se širi neugodan miris.

Ono što fascinira znanstvenike je ginkov snažan imunitet. Ginko je vrlo otporan na niske i visoke temperature. Uspijeva na siromašnim i različito kiselim tlima, podnosi sušu i posolicu te je jako otporan na gradska onečišćenja. Nije podložan bolestima i ne napadaju ga insekti.
Nekoliko primjeraka ginka preživjelo je atomsku bombu bačenu na Hirošimu te i dalje rastu.

Ginko je ljekovita biljka koja se koristi u konvencionalnoj i alternativnoj medicini. Ginko utječe na ublažavanje simptoma smanjenih kognitivnih sposobnosti (gubitak pamćenja, poteškoće u učenju i koncentraciji). Ginko pozitivno utječe i na neurogenezu, tj. na poboljšanje moždanih funkcija poremećenih ozljedama ili starenjem. Ima ulogu i u istraživanjima Alzheimerove bolesti. Biološka aktivnost ginka podupire i zdravlje srca i krvožilnog sustava, potiče cirkulaciju. Olakšava glavobolju, zujanje u ušima, sinusitis i vrtoglavicu.

Tekst i fotografije: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske županije